BANJALUKA - Iako je turizam jedna od najprofitabilnijih grana privrede i u svijetu bilježi stalni rast, BiH nema strategiju za njen razvoj, što je ključni dokument za unapređenje turističke ponude i svako planiranje mimo studije nema smisla, upozorili su stručnjaci.
"Studija je osnova za planiranje svega i ona treba da garantuje prosperitet ove privredne grane, a sve što se radi bez strategije ili mimo nje nema smisla i predstavlja 'lov u mutnom'", kaže Rajko Gnjato, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta iz Banjaluke (PMF).
Donošenje ovih dokumenta je u nadležnosti resornih ministarstava, odnosno Ministarstva trgovine i turizma RS i Ministarstva okoliša i turizma FBiH.
U federealnom ministarstvu kažu da je ova strategija u formi prijedloga već urađena i dostavljena na razmatranje Vladi.
"Očekujemo da se Vlada o ovom prijedlogu izjasni u sljedećih 15 dana kako bi bilo ostavljeno dovoljno vremena zastupnicima u Parlamentu da prije ljetne pauze razmotre i konačno usvoje ovaj za naše gospodarstvo značajan strateški dokument", rekao je Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma FBiH.
On naglašava da se od strategije u praksi očekuje da da rezultate koji bi po turističkim standardima trebalo da budu najsličniji Austriji i Švajcarskoj.
"Federacija i BiH, kao jedna velika ruralna zajednica, treba da preuzmu inicijativu u održivom ruralnom razvoju, koji se temelji na gospodarstvu, povijesti, kulturi te regionalnoj raznolikosti", naglašava Herceg i dodaje da su posebne vrste turizma koje strategija prepoznaje i kojima bi trebalo dati prioritet svakako religijski, avanturistički, ekološki, planinski, kongresni, zdravstveni i kulturni.
Za razliku od FBiH, koja već ima spremnu strategiju koja čeka usvajanje, u RS još nije završena ni tenderska procedura za izbor najpovoljnijeg izvođača studije.
"Tender je završen, ali imamo jednu žalbu koju je uložio konzorcijum firmi Inženjerski biro iz Zagreba i Sveučilište iz Rijeke i koja se trenutno razmatra. Kao najpovoljniji izvođač strategije izabran je PMF iz Banjaluke, a prema tenderskoj dokumentaciji vrijednost ovog projekta je oko 450.000 KM", rekao je Mario Vukić, pravnik u Ministarstvu trgovine i turizma RS.
On je istakao da će strategija biti rađena na 10 godina.
Gnjato je istakao da RS raspolaže značajnim turističkim potencijalima, prije svega u eko i banjskom turizmu, i da će strategija dati smjernice kako bi turistički potencijali bili maksimalno iskorišteni.
"To je težak posao, strategiju treba uskladiti sa svim segmentima i uvrstiti je u infrastukturalne kapacitete koje imamo", naglasio je Gnjato.
Koliko značaja se pridaje turizmu u RS govori činjenica da na sajtu Vlade RS odnosno Ministarstva trgovine i turizma RS pod stavkom projekti, studije, publikacije i dostignuća nema ništa.
Mladen Šukalo, stručni saradnik Turističke organizacije grada Banjaluka, kaže da se ukoliko tender uspije tek oko 2011. godine može očekivati precizna studija.
"Nepostojanje strategije je velika kočnica u razvoju turizma. Najviše potencijala imamo u banjskom turizmu, ali objekti oko banja više liče na gerijatrije nego na centre takvog tipa u Evropi koji s velnes centrima, modernim bazenima i raznim sadržajima privlače sve veći broj mlađih turista", kaže Šukalo i dodaje da je donošenje strategije neophodno ukoliko mislimo razvijati turističku ponudu RS.
On ističe da država više pažnje treba da posveti finansiranju i održavanju turističkih potencijala.
"Za razliku od FBiH, koja ima Zakon o turističkim naknadama, RS još čeka s njegovim usvajanjem. Donošenjem ovog zakona mnogo više novca bi bilo za promociju turističkih potencijala jer bi bilo oporezovano mnogo više subjekata", kaže Šukalo.
U FBiH od 2005. do 2008. godine u sektor turizma uložen je oko 9,1 milion KM, a prema Hercegovim riječima u 2009. godini planirano je novih 5,5 miliona KM. U RS, koja naplaćuje samo boravišnu taksu, predviđeno je oko 2,5 miliona KM za promociju turističkih potencijala.
Kongresni turizam
U resornim ministarstvima FBiH i RS ističu da turizam treba razvijati, između ostalih, i u kongresnu ponudu, koja je jedna od najprofitabilnijih grana turizma.
Prema istraživanjima, na kongresni turizam otpada oko 75 odsto od ukupnih prihoda u svjetskom turizmu, a prema procjenama, prosječan kongresni dan po osobi u gradovima regiona košta oko 500 KM, ne računajući troškove aviona. U ovoj vrsti turizma profitiraju mnoge firme u gradu u kojem se događaj održava, od taksista i prevodilaca do turističkih agencija, štamparija itd. Koliko je kongresni turizam u ekspanziji vidi se i iz toga što je ulagač u treći bečki kongresni centar "Reed Exhibitions Messe" garantovao popunjenost 15 godina unaprijed.