SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi i jedna od rijetkih u svijetu koja nema zakon o spoljnim poslovima koji bi prema mišljenju nadležnih regulisao način, pravce i vođenje spoljne politike i koji bi jednom zauvijek trebao da uredi situaciju sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima u kojima vlada pravi haos.
Milica Marković, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za spoljnu politiku parlamenta BiH, kaže da je nepostojanje tog zakona kočnica u vođenju spoljne politike u smislu nadležnosti, organizacije ministarstva i uređenja diplomatsko-konzularnih predstavništava te da je to jako bitno pitanje za BiH na kojem iz Brisela stalno insistiraju.
"Sudeći prema samovolji aktuelnog ministra inostranih poslova (MIP) i odnosa u toj insitiuciji taj zakon neće biti usvojen u dogledno vrijeme iako na njegovom usvajanju insistira Brisel, a stavljen je i na listu prioriteta MIP-a", kazala je Markovićeva.
Naime, BiH posjeduje Zakon o spoljnim poslovima iz 1993. godine koji je neprimjenljiv s obzirom na sadašnje uređenje države.
Priča o zakonu je aktuelizovana 2002. godine kada je izrađen nacrt zakona koji je prošao javnu raspravu i o kojem su entiteti dali svoje mišljenje, a bio je i usaglašen sa Ustavom BiH.
O tom zakonu zbog smjene vlasti nikada nije raspravljano. Novi saziv Savjeta ministara BiH dobio je zadatak iz Evrope da se taj zakon mora usvojiti. Poslije izbora iz 2006. godine pri MIP-u je formirana radna grupa u okviru koje nije bilo moguće postići dogovor tako da se pred Predsjedništvom BiH danas nalaze dva nacrta zakona, i to jedan od aktuelnog ministra spoljnih poslova BiH Svena Alkalaja i jedan od njegovog zamjenika Ane Trišić-Babić.
"Zakon je u Predsjedništvu i u dogledno vrijeme se neće raspravaljati o njemu jer u vezi s tim u ovim uslovima nije moguće pronaći konsenzus. Prijedlog koji sam uputila je zakon do kojeg se došlo javnim raspravama na teritoriji cijele BiH i on bi trebao da bude polazna osnova za izradu tog zakona", kazala je Babićeva.
Ona naglašava da je Prijedlog nacrta zakona o inostranim poslovima, koji je u Predsjedništvo BiH uputio Alkalaj, predviđao da MIP bude izolovan i od Savjeta ministara, i od Predsjedništva, i od parlamenta i da ovo ministarsvo funkcioniše kao Vlada u kojoj bi ministar imao glavnu riječ tako da Predsjedništvo nije ni htjelo raspravljati o njemu.
"Sa zakonom o inostranim poslovima situacija u BiH bi bila jasnija i ne bi se moglo desiti da Ministarstvo smatraju kao privatno vlasništvo i da u njemu diplomate zapošljavaju na osnovu ugovora o radu što nigdje u svijetu nema", kazala je Trišić-Babićeva.
Zbog oprečnih stavova u Predsjedištvu BiH je formirana Radna grupa koja je trebalo da pronađe kompromis, ali stavovi su se toliko razilazili da se već godinama o njemu i ne govori.
Glavna zamjerka Nacrtu zakona je bila što nije usaglašen sa Zakonom o upravi, Zakonom o ministarstvima i Zakonom o državnoj službi jer je ministru davao mogućnost da ima ogromna ovlaštenja kada je u pitanju kadrovska politika.