BiH

BiH od imovine SFRJ inkasira još 14,6 miliona KM

BiH od imovine SFRJ inkasira još 14,6 miliona KM
Foto: Nedžad Uglješa | BiH od imovine SFRJ inkasira još 14,6 miliona KM
Uroš Vukić Uroš Vukić

SARAJEVO, BANJALUKA - Ministarstvo spoljnih poslova BiH predložilo je da Savjet ministara BiH usvoji odluke o zajedničkoj prodaji zgrada ambasada i rezidencija bivše Jugoslavije u Bernu i Njujorku, a po tom osnovu BiH bi pripalo 14,6 miliona KM.

Objekat diplomatske i konzularne imovine SFRJ u Bernu, glavnom gradu Švajcarske, koji ima status zaštićenog objekta, po svemu sudeći kupiće Republika Srbija. Objekat čija je ukupna vrijednost procijenjena na gotovo 7,8 miliona franaka Srbija će, s obzirom na udio koji ima u zajedničkoj imovini, platiti 4,7 miliona franaka, od kojih će BiH pripasti 2,1 milion KM. Za ovaj objekat interesovanje su izrazili i Ruska Federacija, Kina i Indija, ali zbog ograničenja gradnje, dogradnje i rekonstrukcije s obzirom na to da se nalazi na listi zaštićenih objekata, ove zemlje su odustale od kupovine. Kada je riječ o objektu Stalne misije bivše SFRJ pri UN-u u Njujorku, zemlje bivše SFRJ, kako stvari sada stoje, prihvatiće ponudu od 50 miliona dolara koju je dostavila kompanija "854 Fifth Avenue Acquistion, LLC", a od ovog iznosa BiH po osnovu Aneksa B Sporazuma o sukcesiji pripada 15 odsto, odnosno malo više od 12,5 miliona KM. Zanimljivo je da je procijenjena vrijednost ovog objekta 30 miliona dolara.

Inače, zemlje bivše SFRJ do sada su prodale rezidencijalni stan u Njujorku, te zgrade ambasade i rezidencije u Tokiju i ambasade u Bonu, a po tom osnovu dobile su 28,9 miliona evra, od čega je BiH pripalo 3,8 miliona evra.

Sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ kada je riječ o ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima od ukupne vrijednosti BiH pripada 15 odsto, Hrvatskoj 23,5 odsto, Sjevernoj Makedoniji osam odsto, Sloveniji 14 odsto, a Srbiji 39,5 odsto.

"Prihodovna sredstva će se koristiti za kupovinu objekata za potrebe smještaja diplomatsko-konzularne mreže BiH i evidentiraće se na postojećem programu posebne namjene Ministarstva spoljnih poslova BiH", navedeno je u prijedlogu odluke o prodaju ovih nekretnina koju je predložilo Ministarstvo spoljnih poslova BiH, a koju treba da usvoji Savjet ministara BiH.

Kada je riječ o ambasadama i raspodjeli diplomatsko-konzularne mreže bivše SFRJ, to je možda i jedini aneks (B) koji se sprovodi po pitanju Sporazuma o sukcesiji, dok ostali aneksi koji se, između ostalog, odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu, finansije, arhivsku građu nisu ni na početku rješavanja.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH rekli su nam da su se dosadašnje sjednice Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ održavale u Skoplju 2002. godine, zatim na Brdu kod Kranja 2007, u Beogradu 2009, u Sarajevu krajem 2015. i u Zagrebu 2019. godine.

"U skladu sa principom rotacije, sljedeću sjednicu Stalnog zajedničkog odbora trebalo je da sazove Sjeverna Makedonija najkasnije do kraja juna 2020. godine, ali ta sjednica nije održana", rekli su nam u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Kada je riječ o ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima bivše SFRJ, na listi su prvobitno bile 123 nekretnine, od kojih su neke podijeljenje među zemljama. BiH je u dosadašnjoj raspodjeli preuzela objekte ambasada u Velikoj Britaniji, Kanadi, Norveškoj, Španiji, Turskoj, Keniji i Alžiru koju dijeli sa Hrvatskom, te stanove i rezidencije u Austriji, Italiji, Mađarskoj i kuću u SAD, koju je još ranije prodala. Neki od ovih objekata su u funkciji, a neki u fazi rekonstrukcije, dok postoje i oni koji se trenutno iznajmljuju.

U kakvom su stanju objekti diplomatsko-konzularne mreže BiH najbolje je pokazala revizija učinka na ovu temu koja je urađena prije četiri godine, a koja je ukazala na to da institucije BiH nisu efikasne u upravljanju imovinom i troškovima smještaja.

"MIP nema kvalitetne analize prioriteta i potreba za nabavku i rekonstrukciju objekata DKP-a, kriteriji i standardi koje objekti DKP treba da ispunjavaju utvrđuju se od slučaja do slučaja. MIP je neefikasan u nabavci i osposobljavanju imovine za potrebe DKP", naveli su revizori.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije