BANJALUKA - Dosta važnih međunarodnih sporazuma koje je BiH potpisala u praksi se ne primjenjuju, što šteti ugledu zemlje, slažu se analitičari i političari.
Primjera radi, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Akcioni plan za članstvo u NATO-u i Evropska povelja o ljudskim pravima su važni sporazumi koje smo potpisali, a njihova implementacija kaska ili se sporazumi krše zbog različitih vrsta kašnjenja i problema. Naši sagovornici kažu da neimplementiranje sporazuma govori o spremnosti, odnosno nespremnosti da ono na šta smo se obavezali bude i ispoštovano.
Mirza Kušljugić, predsjednik Komisije za spoljne poslove Parlamentarne skupštine BiH, ističe da je jedan problem činjenica da su neki od sporazuma koje smo potpisali, poput CEFTA, BiH stavili u konkurentsko okruženje za koje BiH objektivno nije spremna. Drugi problem je, kako navodi, činjenica da smo često potpisivali međunarodne obaveze pod pritiskom ili uz nadzor nekoga iz međunarodne zajednice, kao što je slučaj sa Partnerstvom za članstvo u NATO-u ili Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
"Zbog svega toga što se dešava ja sam pokušavao da na dnevni red stavim tačku osvrta na analizu ispunjavanja ugovora koje je BiH potpisala i koje je obavezna da provodi", rekao je on.
Često puta se iza tih ugovora koje potpišemo na silu krije nešto što mijenja značajno unutrašnje odnose, rekao Nikolić
Naveo je i primjer Sporazuma o formiranju energetske zajednice, koji smo potpisali, iako mnogi nisu svjesni dalekosežnih posljedica koje će njegova primjena imati na BiH, što je on ocijenio vrlo opasnim.
Milica Marković, članica Komisije za spoljne poslove Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je parlament BiH tokom prošlog saziva usvojio više od 4.000 sporazuma koji su verifikovani na Komisiji i prošli parlamentarnu proceduru. Ističe da postoje dva problema. Jedan je da potpisujemo važne sporazume koje ne primjenjujemo, a drugi da potpisujemo nevažne sporazume koji praktično nemaju nikakav značaj.
"Ima dosta tih sporazuma koji se ne implementiraju i ne primjenjuju u praksi. Ima i ugovora koji su potpisani kao što su kulturna saradnja sa nekom afričkom zemljom, što je skoro da ne kažem besmisleno, ali ima i takvih. Imamo i sporazume o privrednoj saradnji sa nekim zemljama za koje se postavlja pitanje da li uopšte mogu samostalno da opstanu", istakla je Markovićeva i dodala da joj nije jasno zašto smo potpisivali sporazume koje niko ne sprovodi.
Nikola Baštinac, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine RS, kaže da parlament RS već godinu dana ima u poslovniku obavezu da svaki zakon koji dolazi ima ocjenu usklađenosti sa evropskom legislativom, kao i da se daje obrazloženje da li je neki dokument u skladu sa različitim međunarodnim poveljama koje smo potpisali. Međutim, kako navodi, problem često dolazi u primjeni obaveza koje smo prihvatili.
"Neke smo međunarodne obaveze potpisali ne razmišljajući kakvo je trenutno stanje u društvu i da li možemo da to ispoštujemo. Mnoge standarde treba da ispoštujemo, ali ne možemo u ovom trenutku jer je nekad potrebno napraviti dva ili tir koraka prije toga. A mi smo bili zaluđeni nekom pričom o brzom uslasku u EU ne znajući koliko stvari moramo uraditi prije toga", rekao je Baštinac.
Predrag Nikolić, ekspert za međunarodne odnose iz Banjaluke, smatra da je problem često što potpisani sporazumi nisu rezultat obostranog interesa nego pritisaka koji se kontanstno vrši na BiH da bi potpisala i da bi počela da ispunjava te obaveze.
"Često puta se iza tih ugovora koje potpišemo na silu krije nešto što mijenja značajno unutrašnje odnose u zemlji. O tome razmišljamo tek kad je kasno. Potpisali smo mnoge ugovore koji zahtijevaju promjenu ustava, a da to u trenutku potpisivanja nismo ili to znali ili obraćali pažnju. I onda kada međunarodni pritisak oslabi, nekako oslabi i volja političara da sprovedu ono što su potpisali", rekao je Nikolić.
Primjera radi, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Akcioni plan za članstvo u NATO-u i Evropska povelja o ljudskim pravima su važni sporazumi koje smo potpisali, a njihova implementacija kaska ili se sporazumi krše
Dražen Pehar, pravni ekspert, smatra da je sve u BiH podložno različitim tumačenjima, pa i Dejtonski sporazum.
"A kada imate toliko različita tumačenja sporazuma na kojem počiva ova država treba li nas čuditi onda što BiH ne ispunjava neke međunarodne obaveze", kaže on.
Upozorava da dok god je u BiH visoki predstavnik, ona ni nema stvarnu nezavisnost i suverenost.
"Prema tome ona koliko god da je potpisnik nekakvih međunarodnih konvencija to je u ovom pogledu ne obvezuje jer su joj vezane ruke djelovanjem protektora", naveo je Pehar.
Vasić: CEFTA tumačena pogrešno
Međunarodni sporazumi koje je BiH potpisala, a koje je počela implementirati, često se tumače pogrešno i na štetu BiH, tvrdi Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača RS.
Vasić navodi primjer kada je BiH potpisala CEFTA sporazum i počela sa njegovom primjenom, tumačila ga je pogrešno i na štetu domaćih poljoprivrednih proizvođača.
"Taj ugovor samo treba poštovati onako kako piše i onda imamo sve instrumente zaštite. Međutim, niko u vrhu politike BiH to ne želi. Mi CEFTA shvatamo kao ugovor da svako u BiH uvozi šta i kako hoće, a mi ne možemo praktično da izvozimo gotovo nigdje. Tamo postoje mjere zaštite koje mi ne poštujemo, recimo da ako neko uvozi više od 25 odsto nekog proizovda u odnosu na prethodnu godinu, mogu biti uvedene mjere zaštite. Ništa od toga mi ne primjenjujemo", kaže Vasić.