BANjALUKA - Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Snježana Savić ocijenila je da u izgradnji BiH, kao demokratskog društva, treba početi od izgradnje međusobnog povjerenja među narodima, ali i prenošenja odgovornosti na njihove izabrane predstavnike.
"Preduslov za ovo je tolerancija, kao jedan od atributa svakog demokratskog društva", rekla je na Međunarodnoj konferenciji o ljudskim pravima u Banjaluci Savićeva koja je i moderator panela "Tranzicijski izazovi u ostvarivanju ljudskih prava i ostvarivanje prava u složenim zajednicama".
Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović podsjetio je da je veliko narušavanje pojedinačnih i kolektivnih prava i sloboda započelo devedesetih godina 20. vijeka, kada je u usponu bila doktrina stvaranja unipolarnog svijeta, nazvana globalizacija, koja se najviše odrazila na zemlje i narode Balkana i bivše Jugoslavije.
Kuzmanović je naglasio da Ustav BiH, cijeli njegov jedan Aneks posvećuje posebnu pažnju pojedinačnim, kolektivnim pravima i slobodama, utvrđujući zaštitne mehanizme primjenom pariteta u sistemu odlučivanja što isključuje majorizaciju bilo kojeg od tri konstitutivna naroda.
"Srpska se trudi da doslovno primjenjuje slovo Ustava RS i BiH, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Povelju UN. Zato sva rješenja u BiH moramo samo naći dogovorom sva tri konstitutivna naroda u okviru Ustava BiH i RS", istakao je Kuzmanović.
On je rekao da u BiH ne može biti ostvaren tip unitarne države u uslovima postojanja tri konstitutivna naroda koji ima zasebne identitete, kulturu i gdje postoji država kao složeni subjekt.
"Takav neostvariv model države BiH djelimično pomaže i podstiče često nevidljiva, a ponekada i vidljiva ruka međunarodne zajednice. To znači da u BiH moraju bolje i pravednije i odgovornije da funkcionišu institucije zadužene za kontrolu i zaštitu Ustava i zakona i ostvarivanja prava i sloboda građana, a to su pravosudne institucije, ustavni sudovi, Sud i Tužilaštvo BiH", zaključio je Kuzmanović.
Srpski poslanik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac smatra da su se ljudska prava u posljednjih 15 godina našla između jakih identiteta i slabih država.
"Ova vrsta jaza može se prevladati na način da imamo više država sa jačim regulatornim elementima, ali da imamo manje jakih identiteta", istakao je Pupovac.
On je rekao da nacionalni identiteti imaju veliku odgovornost za razumijevanje i poštovanje ljudskih prava.
"Evropski parlament osim bilateralne saradnje trebalo bi da ima i neke druge oblike jače saradnje sa parlamentima u regionu", zaključio je Pupovac.
Predsjednik Skupštine Vojvodina Šandor Egereši rekao je da svako ljudsko biće zaslužuje da živi život oslobođen nasilja, straha i svakodnevne prijetnje.
"Zaslužujemo da živimo život kao slobodne i dostojanstvene ličnosti kao čovjek", istakao je Egereši.
On je posebno naglasio da odgovornost za zaštitu ljudskih prava počiva na institucijama države, jer one utvrđuju politički i pravni okvir u promovišu politiku zaštite temeljnih ljudskih i manjinskih prava.
"Svi segmenti društva treba da sistemski da rade na razvijanju svijesti o slobodama ljudskih prava i ljudskog dostojanstva", zaključio je Egereši.
Prvi panel konferencije je završen i u toku je kratka pauza nakon koje će početi drugi panel koji se odnosi na "Religijski pogled na ljudska prava".