BRISEL - BiH se pominje, ali nije u prvom planu današnjih rasprava na Savjetu ministara, jer su se šefovi diplomatija, kada je riječ o zapadnom Balkanu, koncentrisali na razgovare o mogućnosti davanja statusa kandidata Srbiji i zelenog svjetla za pregovore Crnoj Gori, javlja dopisnik Srne iz Brisela.
Očekuje se da ton kratke rasprave o BiH bude više pozitivan nego negativan nakon što je nekoliko visokih funkcionera EU u posljednje vrijeme sugerisalo da je napredak iza kulisa u BiH ohrabrujući, a posebno se vidi veliki pomak nabolje oko uslova "Sejdić-Finci", odnosno provođenja odluke Suda u Strazburu u ovom slučaju.
"Oko uslova `Sejdić-Finci` traži se uvjerljiv trud i napor, a to zaista i postoji", rekao je visoki zvaničnik BiH Srni.
U odvojenom razgovoru to je potvrdio i evropski izvor, dodavši da su u Briselu vrlo zadovoljni onim što čini specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.
"U svakom slučaju, ako se to još i ne vidi, mi u razgovorima vidimo pozitivan pomak, ali ono što je pred nama, to je uporni, tihi, predani, strpljivi rad", rekao je evropski diplomata.
S obzirom da oko BiH nema velikih pomaka, sva pažnja je usmjerena na to da li Srbija može da dobije status kandidata u petak, 9. decembra na sjednici Evropskog savjeta, koga čine šefovi 27 država i vlada članica EU. Vode se rasprave o tome da li je napredak posljednjoj rundi dijaloga Beograda i Prištine konkretan.
Njemački diplomata rekao je Srni prije početka rasprave o zapadnom Balkanu da je Njemačka na nekoliko primjera, poput Hrvatske, pokazala da se neće zadovoljiti sa polovičnim mjerama kada je u pitanju proširenje EU.
"Svaka zemlja vrlo dobro zna šta se od nje traži za napredovanje. Mi oko Kosova želimo da vidimo konkretne mjere kako bismo na osnovu toga zaključili da li su uslovi ispunjeni", rekao je njemački diplomata.
Nema velikih očekivanja da će ministri inostranih poslova EU izaći sa konkretnim razultatom za Srbiju i Crnu Goru, već će ostaviti da o tome odluku donesu šefovi država i vlada.
Kao jedna od mogućnosti pominje se da kandidatura Srbije ponovo bude razmotrena u martu, kada se održava Evropski savjet, koji je tradicionalno posvećen ekonomiji, ali na kojem se mogu otvarati i druge teme.
"To bi bilo dovoljno vremena da se vidi da li je došlo do realnog pomaka u odnosu Beograd Priština, kao i da li je došlo do implementacije nekih odluka, na primjer o slobodnom kretanju ljudi", rekao je jedan evropski izvor.
Šta se tiče Crne Gore, još jedino ostaje prepreka koju postavlja Francuska za otvaranje pregovora.
Prevladava tumačenje da predsjednik Nikola Sarkozi ne žele da se otvore teme proširenja u predizbornoj kampanji u Francuskoj, jer bi mu to umanjilo šanse kod desnog biračkog bloka, koji je izrazito protiv proširenja EU, osim ako je u pitanju Island.
Međutim, ima signala da bi Pariz mogao da popusti, iako to nije sigurno, jer se raspoloženje velih zemalja gotovo svakodnevno mijenja.