BANJALUKA - Međunarodni dan tolerancije BiH je u petak dočekala opterećena nacionalnim, etničkim, religijskim odnosima i napetostima, a najmanje tolerancije ima u politici, dok je tolerancija još prepoznatljiva među ljudima, odnosno običnim građanima.
Rekao je ovo Mirko Ljubez, koordinator Koalicije protiv mržnje "Zajedno", te navodi da tolerancije ima među građanima, a da se to vidi kroz humanitarne akcije u kojima se sakuplja novac za bolesno dijete, bez obzira na to kako se ono zove.
"Na sreću, imamo još tu tolerancije, a najmanje je ima u politici, koja je izvor netolerancije. Kod nas nije slučaj da se ona bavi ekonomijom kako bismo živjeli bolje, tome je najbolji pokazatelj odlazak stanovništva iz BiH, a ovo je tek početak", kaže Ljubez za "Nezavisne".
Dodaje da su još u četvrtak u Jajcu obilježili ovaj dan s kolegama iz drugih gradova.
"Mi se zajedno borimo protiv mržnje. Radimo sve, od pomoći ugroženima do uklanjanja grafita po zidovima. Ovdje će biti bolje onda kada se bude poštovao zakon i kada se i političari budu pridržavali zakona", rekao je Ljubez.
Ivan Šijaković, sociolog, kaže da nema tolerancije ni po jednom osnovu u BiH, te da ona postoji možda samo unutar jedne generacije.
"Tolerancija je osnov da možete prihvatiti drugog i drugačijeg. Mi ovdje imamo vjerske, etničke, nacionalne, ideološke podjele i nema nikakve tolerancije. U svakodnevnom životu vlada sila jačeg, ne poštuju se pravila i norme, BiH je školski primjer zemlje koja ne poznaje toleranciju kao važan element komunikacije", rekao je Šijaković, koji je dodao da tolerancija neće biti prisutna ni u sljedećih 40 godina.
On je pojasnio da naši ljudi donekle i jesu tolerantni u drugim zemljama, gdje se zajedno okupljaju i pomažu, dok se ovdje u tom duhu tolerancija ne razvija.
"U BiH na prvom mjestu je vjerska netolerancija, pa nacionalna, te onda politička, pa međugeneracijska. Politička netolerancija je najprisutnija i najvidljivija, jer se ona bavi nama, ako se mi ne bavimo njom", rekao je Šijaković.
Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru, kaže da je tolerancija najviše ugrožena u politici, te da stanje u realnom životu nije baš onako kako se svakodnevno prikazuje.
"Ako bismo isključili politiku, odnosno političke filozofije, tolerancija kao način života koji je BiH i njezine građane odlikovao kroz stoljeća bi se vratila za kratko vrijeme. Naša djeca uče istinu o prostoru koji ih okružuje iz sasvim različitih udžbenika, istine u njima su potpuno različite, uče ih profesori koji su dio političke filozofije koja počiva na mržnji drugog i drugačijeg i naprosto da bi oni profunkcionali, nužan je potpuno drugi ambijent", rekao je Kukić.
Miodrag Živanović, profesor filozofije na Univerzitetu u Banjaluci, rekao je da tolerancije u BiH nema, ne zato što to neko ne želi, nego što je nije moguće sprovoditi u ovakvom uređenju države.
"Nakon posljednjeg rata, tolerancija se svakog mjeseca ostavljala po strani i prognana je iz naših života, što je veliki problem. Gotovo je nemoguće u kratkom periodu vratiti dio onoga što bi trebalo da predstavlja toleranciju života, te sam pesimista po tom pitanju", rekao je Živanović, koji dodaje da bi trebalo, pored promjene uređenja, napraviti i reformu, odnosno "renesansu obrazovanja".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.