SARAJEVO, BRISEL - Bosna i Hercegovina postigla je "vrlo ograničen napredak" u ispunjavanju svojih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a nedostatak političke volje u BiH glavni je krivac za zastoj države.
Suština je ovo danas predstavljenog izvještaja Evropske komisije o napretku BiH za 2014, ali i komentara evropskih zvaničnika o ovom dokumentu.
"Zastoj! Razočaravajuće. Koordinacija je jedna od ključnih slabosti u strukturi BiH", prokomentarisao je izvještaj Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH, nakon što je ovaj dokument uručio predsjedavajućem Vijeću ministara BiH Vjekoslavu Bevandi.
"BiH zaslužuje mnogo bolje. Ostajemo uz BiH. Tu je još ponuda za članstvo u EU. Tu ponudu podržava svih 28 članica spremnih da pomognu BiH da ispuni obaveze. Nedostatak političke volje u BiH je taj koji zemlju drži u ovakvoj situaciji", poručio je Sorensen istakavši da o nepostojanju političke volje i prijeko potrebne koordinacije govori i to što EK ove godine od BiH nije ni dobila odgovor na izvještaj o napretku.
"Ne možete kriviti nas, nismo postavili nerealne uslove. Između ovog i prošlogodišnjeg izvještaja gotovo da i nema razlika", dodao je Sorensen.
Štefan File, komesar za proširenje EU, posvetio je samo dvije rečenice BiH tokom predstavljanja u Briselu izvještaja o napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske u Komitetu za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
"BiH je ostvarila vrlo ograničen napredak, a nedostatak političkog napretka u direktnom je kontrastu sa željom građana da se kreću ka EU", rekao je File potencirajući da je važno da vlasti na svim nivoima budu formirane brzo nakon izbora i da počne sprovođenje reformi koje BiH vode ka EU.
Prema izvještaju EK, BiH je u ispunjavanju obaveza na putu ka EU najlošija u regionu, prije svega zbog nedostatka političke volje domaćih lidera da se istinski bave reformama nužnim za integrisanje države u EU. EK je ocijenila da većina ostalih zemalja u regiji odlučno napreduje. Zaključila je da je potrebno poboljšati efikasnost i funkcionalnost institucija na svim nivoima vlasti i hitno omogućiti dobro funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima EU, koji je uslov za napredovanje BiH. Parlamentu BiH prigovoreno je da je ostvario "vrlo ograničen napredak" u usvajanju zakona u vezi sa EU i zaključeno da su politički i međuetnički sukobi negativno uticali na rad državnog i Parlamenta FBiH.
Nedostatak političke volje u BiH je taj koji zemlju drži u ovakvoj situaciji, poručio Sorensen
"BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci'. Dok 'Sejdić i Finci' ne bude riješen, BiH će ostati u suprotnosti s vlastitim međunarodnim obavezama", upozoreno je u izvještaju u kojem je konstatovano da će nepostojanje efikasnog mehanizma koordinacije o pitanjima eurointegracija negativno uticati na pristupanje BiH EU, "uključujući nivo finansijske pomoći". Zbog nepovoljne političke klime, prema izvještaju, slab napredak postignut je i u reformi javne uprave BiH. Ni u slučaju ekonomije nismo mnogo bolje ocijenjeni.
"Nezaposlenost je i dalje izrazito visoka. Veliki i neefikasan javni sektor nastavlja se nametati kao rizik za fiskalnu održivost. Neefikasan pravni i pravosudni sistem koči sposobnost institucija i postaje strašna prepreka za investicije, te izvor korupcije", istaknuto je u izvještaju EK, prema kojem BiH presporo napreduje i u usklađivaju svog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u većini oblasti.
BiH je zamjereno što svoje propise nije uskladila sa zahtjevima EU u području poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne politike i ribarstva, što sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. U izvještaju je naglašeno i da BiH "ozbiljno i trajno krši obaveze prema Ugovoru o energetskoj zajednici u oblasti plina" .
Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen priznao je da su u izvještaju o BiH navedeni i neki pozitivni pomaci koji su "prisutni u manjoj mjeri". Među pozitivnim stvarima su lani sprovedeni popis stanovništva i uspostavljanje Agencije za prevenciju borbe protiv korupcije BiH.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda rekao je da ne može komentarisati izvještaj jer ga nije pročitao i naglasio da je "uspostava učinkovitog mehanizma koordinacije izuzetno važna za BiH".
Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH, smatra da je u izvještaju EK prepoznat novi pristup EU, promovisan u aprilu, koji će, kako je rekao, biti primijenjen nakon izbora. Lagumdžija je istakao da novi pristup podrazumijeva podršku nedjeljivosti i jedinstvu BiH, fokusiranje na ekonomska pitanja i na vladavinu prava.
Premijer RS Željka Cvijanović smatra da EK treba da smanji svoja očekivanja od BiH, navodeći da je više zabrinjava što ne vidi stvarnu opredijeljenost EU za proširenje na balkanske zemlje. Ona je rekla da je u izvještaju dosta stvari negativno notifikovano, ali da je BiH na to navikla.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.