BiH

BiH u brojkama: Milion siromašnih, 525 milionera i 95 multimilionera

BiH u brojkama: Milion siromašnih, 525 milionera i 95 multimilionera
BiH u brojkama: Milion siromašnih, 525 milionera i 95 multimilionera
N.N.

SARAJEVO - Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici siromaštva, a od toga njih više od 600.000 živi ispod te granice.

Na drugoj strani je 617 superbogataša. Između ne postoji srednja klasa jer je potpuno uništena, nego oni koji ni sami ne znaju kako preživljavaju dan za danom čak i ako su zaposleni. To je, u najkraćem, socijalna slika današnje Bosne i Hercegovine, piše Dnevni list.

Prema svim relevantnim analizama oko 30.000 stanovnika BiH ne umire od gladi samo zahvaljujući hrani koju besplatno dobivaju u narodnim kuhinjama. Ovog trenutka u BiH je više od 540.000 nezaposlenih i 718.000 zaposlenih. Posebno dramatična je procjena da oko 200.000 zaposlenih radi za minimalnu mjesečnu platu od oko 370 maraka, a da otprilike isti broj zaposlenih svaki dan ide na posao, ali redovno ne dobiva platu niti im se uplaćuju doprinosi!

Svemu ovome treba dodati i oko 500.000 penzionera u BiH s tim da više od 60 posto njih ima mjesečnu penziju koja jedva prelazi 300 maraka. I dalje važi podatak iz prošle godine da oko 700.000 ljudi ode na spavanje gladno, bez kakve takve večere.

Sve u svemu, Bosna i Hercegovina je među najsiromašnijim zemljama u Evropi i svijetu. Prema nedavnoj analizi Svjetske banke, BiH je po nacionalnom bruto dohotku među najsiromašnijim državama bez obzira što statistika kaže da BDP u posljednje vrijeme vidljivo raste. Poređenja radi, u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroši 28 kilograma mesa, a u državama Evropske unije 91 kilogram. Ili: u EU se godišnje po glavi stanovnika pojede 35 kilograma hljeba, a 110 u BiH.

Svjetska banka je našu zemlja i službeno svrstala na peto mjesto najsiromašnijih evropskih država iza Moldavije, Ukrajine, Kosova i Albanije.

Međutim, BiH ima i drugo lice, ono koje govori o nevjerovatnom bogatstvu malog broja ljudi. Inozemna istraživanja pokazuju da u Bosni i Hercegovini žive 92 multimilionera čije bogatstvo vrijedi nešto više od deset milijardi maraka.

U tu kategoriju, prema međunarodnim standardima i metodologijama, spada svaki pojedinac čije bogatstvo premašuje iznos od 30 miliona dolara. Zanimljivo je da broj multimilionera u BiH raste – 2012. godine bilo ih je 65 da bi se njihov broj povećao u 2015. na 92, a po svim procjenama na kraju ove godine bitće više od 100!

U zemlji opšteg siromaštva kakva je BiH, gotovo nevjerovatno zvuči i podatak da raste štednja građana u komercijalnim bankama i već je premašio ukupan iznos od deset milijardi maraka! Međutim, ništa manje nije zanimljiv podatak da u BiH živi i 525 milonera. Riječ je o stanovnicima koji na svojim računima u komercijalnim bankama u BiH imaju po milion i više maraka.

Kako stvari stoje, najbolji odgovor na pitanje otkud multimilioneri i milioneri u državi siromaštva u kojoj cvjetaju korupcija i organizirani kriminal i uopšte ko se i na koji način enormno obogatio, mogu dati tužilaštva i sudovi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije