BANJALUKA - Savjet bezbjednosti UN-a će tokom ovog mjeseca usvojiti rezoluciju o BiH, u kojoj bi trebalo da podrži nastojanja EU da BiH vlastitim snagama, bez miješanja sa strane, napreduje na putu evroatlantskih integracija.
Ovo proističe iz dokumenta njemačke savezne vlade, koji je u ponedjeljak objavio njemački savezni parlament. Iz dokumenta je, takođe, vidljivo da je primarni cilj Njemačke stvaranje bezbjednosnog okruženja u BiH.
S obzirom na to da je Njemačka najuticajnija zemlja EU koja kreira veliki dio spoljne politike, jasno je da će ovakav stav biti prevladavajući i u politici EU. To je vidljivo i u zaključcima o BiH Savjeta EU iz marta ove godine, u koje su upravo insistiranjem Njemačke kao neki od ciljeva stavljeni moguće izmještanje OHR-a iz BiH, odvajanje Specijalnog predstavništva EU od OHR-a, kao i poziv domaćim političarima da sami sprovode reforme.
"Vlada ima veliki interes pomoći stabilizaciji zemlje, kako bi ona postala mirna i demokratska zemlja vladavine prava, koja će samostalno obezbijediti sigurnost svojih građana i vlastitim snagama se kretati ka evroatlantskim integracijama", navodi se u dokumentu.
Vidljivo je da je Njemačka poprilično sita svih regionalnih konflikata, kazao Bankroft
Ističe se i spremnost Njemačke da nastavi podršku kroz vojnu misiju EUFOR, koju bi, kako predlaže Njemačka, trebalo produžiti na još godinu dana. Ističu da uloga EUFOR-a treba da bude fokusirana na obuku, trening i davanje savjeta lokalnim vojnim strukturama da same rade na stvaranju bezbjednosti.
Zanimljivo je da se u dokumentu ni na koji način ne spominje OHR, te da se insistira na tome da zemlja mora svojim vlastitim snagama nastaviti put evroatlantskih integracija.
Jan Bankroft, izvršni direktor nevladine organizacije "TransConfict", čiji se eksperti bave zemljama zapadnog Balkana, kaže da je očigledno da je njemački entuzijazam prema daljem proširenju EU donekle oslabio.
"Vidljivo je da je Njemačka poprilično sita svih regionalnih konflikata koji se tako teško rješavaju. Činjenica da joj slabi entuzijazam za proširenjem ima za posljedicu smanjenje ciljeva, koji se upravo svode na 'održavanje sigurnog ambijenta'", smatra on.
Kako ističe, ovakve stavove zemlje zapadnog Balkana treba da uzmu ozbiljno, jer bi se u konačnici to moglo pretvoriti u privilegovano partnerstvo umjesto sadašnje priče o punopravnom članstvu.
"Za zemlje u regionu to ne treba da znači da moraju tražiti alternative. Jednostavno, treba da shvate da EU nije cilj po sebi, nego umjesto toga može pomoći sprovođenje reformi", rekao je on, navodeći primjer Turske, koja je, iako je već dugo kandidat za članstvo, zahvaljujući reformama koje je sprovela u tom periodu modernizovala administraciju i privredu i sada ima ekonomski rast od osam odsto.
Njemačka spremna da nastavi podršku kroz vojnu misiju EUFOR, koju bi, kako predlaže, trebalo produžiti na još godinu dana
Asim Mujkić, politički analitičar iz Sarajeva, kaže da je svjestan da Njemačka i druge zemlje svoju strategiju prema zapadnom Balkanu temelje na bezbjednosnim aspektima, ali smatra da se to može pokazati kao dvosjekli mač.
"Stavljanje akcenta na bezbjednosni akcenat, a zapostavljanje ostalih bitnih demokratskih temelja, kao što su ljudska prava, demokratizacija, borba protiv korupcije i slično, na neki način stvara alibi političarima u svim zemljama zapadnog Balkana da se ponašaju manje odgovorno i da se više koriste nacionalizmom", smatra Mujkić.