BEOGRAD - Cilj svakog terorističkog akta je da kod većine ljudi izazove paniku, strah i nesigurnost a da istovremeno mobiliše i ohrabri svoje članove i pristalice da nastave sa sličnim aktima.
U još uvijek zapaljivoj situaciji na Balkanu, terorizam bi vrlo lako mogao da preraste u oružane sukobe. Čini mi se da je većina ljudi sa ovih prostora svjesna te opasnosti i da su spremni da mjerama prevencije spriječe da Balkan ponovo postane ratno žarište, kaže Svetko Kovač, nekadašnji direktor Vojno bezbjednosne agencije (VBA).
„Iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, nekih dijelova Srbije, posebno Kosova i Metohije, relativno veliki broj ljudi učestvuje u ratu na Bliskom istoku, posebno u Siriji. Sigurno je da oni nisu jedini sa ovih prostora koji podržavaju " sveti rat " i borbu svim sredstvima za stvaranje "kalifata". Ovo potvrđuje i posljednji teroristički akt u Sarajevu u kome su stradala dva vojnika oružanih snaga BiH. Nije beznačajna ni činjenica što Islamska država stavlja Balkan na mapu svog budućeg " kalifata ". Imajući u vidu da preko naše zemlje vode putevi šverca naoružanja i droge, trgovine ljudima i drugih oblika organizovane kriminalne delatnosti, možemo reći da postoje potencijalne pretnje Republici Srbiji i njenim građanima“, navodi Kovač.
„Odgovornost i obaveze službi bezbjednosti u odnosu na izbegličku krizu su vrlo velike i specifične. Obaveštajne službe moraju daleko od naših granica da prate ovu problematiku i dostavljaju precizne podatke i procjene o mogućim vrstama i načinima ugrožavanja. Bezbjednosne, odnosno kontraobavještajne službe preduzimaju mjere kako ti potencijalni problemi ne bi postali realni.
Teško je među velikim brojem ljudi koji se relativno kratko zadržavaju na našoj teritoriji identifikovati pripadnike terorističkih grupa ili potencijalne nosioce raznih vrsta ugrožavanja. Treba imati u vidu da se pravac kretanja izbeglica poklapa sa putevima koje su već islamski teroristi koristili za šverc oružja iz Turske i Zapadnog Balkana ka Evropi.
Ovim putem takođe ide droga iz Avganistana, Pakistana, Libana i drugih zemalja preko jugoistočne ka Zapadnoj Evropi. Trgovina ljudima i krijumčarenja migranata predstavljaju sastavni dio izbjegličke krize. Izbjeglice se ne bave ni švercom oružja ni droge, niti drugim organizovanim kriminalnim radnjama. Oni su najčešće njihove žrtve. Organizovane kriminalne i terorističke grupe zloupotrebljavaju izbeglice, infiltriraju se u njihove redove da bi lakše realizovali svoje aktivnosti.
Upravo iz ovih razloga je vrlo delikatna uloga i obaveštajnih i kontraobaveštajnih službi da u izbegličkim kolonama otkriju one koji zloupotrebljavaju tuđu nesreću, da spreče i suzbiju njihove namere. Ako se zna da je samo u oktobru ove godine kroz Srbiju prošlo oko 180 000 izbeglica, jasno je koliko je teško identifikovati one koji su se tu infiltrirali“, rekao je.
(NN/kurir.rs)