MELBURN - Bivši logoraši iz "Silosa" koji danas žive u Australiji daju punu podršku Tužilaštvu BiH u procesuiranju slučaja "Đelilović i ostali" i ohrabruju svjedoke da svjedoče kako bi zločin "imao ime i prezime".
Imajući u vidu nastojanja optuženih i njihovih istomišljenika da medijski utiču na Tužilaštvo BiH, žrtve "Silosa" "mole Boga da i optuženima podari snage da se suoče sa istinom i svjesno ponesu teret odgovornosti za učinjena zlodjela".
"Danima i noćima ustajemo i liježemo, iako tako daleko, sa slikama užasa koncentracionog logora `Silos`", navodi se u saopštenju ogranka Saveza logoraša u Australiji, gdje danas živi 108 preživjelih logoraša "Silosa" .
Logoraši pišu o strahovitim batinjanjima i psihološkom iznurivanju kojima su bili izloženi i kako su molili upravnika logora Bećira Hujića da im `muke prekrati`. Pišu o polumračnoj ćeliji u kojoj su boravili i "iz koje se širio neprijatan miris polumrtvih ljudskih tijela".
"U istoj odjeći u kojoj su nas i odveli od naših kuća, četiri pet mjeseci ranije, neokupani i prljavi, bili smo našem upravniku znak da ne ulazi u ćeliju", sjećaju se logoraši.
Bivši zarobljenici spominju slučaj starog Bogdana Vujevića, koji je bio srčani bolesnik i koji je u više navrata tražio da razgovara sa upravnikom logora Bećirom Hujićem kako bi dobio potrebne lijekove i požalio se da će svi zatvoreni umrijeti od gladi.
"U julu 1992. odveli su ga u kancelariju upravnika, gdje je i umro. Kasnije smo čuli od stražara da je, dok je Bogdan izdisao, isljednik Salkica Gosto pobjegao iz kancelarije, jer je shvatio da učestvuje u zločinu", pišu logoraši.
U saopštenj se spominje i Vaso Šarenac, koji je doveden u logor kao 86-godišnjak i koji nije znao ni gde se nalazi niti zašto je zatvoren.
"Silos" je bio mučilište za više od 600 Srba, od kojih 24 njih nije dočekalo oslobođanje. Među ubijenima je bilo i žena, djece, te starijih od 80 godina. Preživjeli logoraši tvrde da su o postojanju ovog stratišta znali nekadašnji pripadnici najvišeg vojnog i političkog vrha takozvane republike BiH, koji su ga u više navrata obilazili.
Logor je formiran početkom rata, a zatvoren 27. januara 1996. godine, dva mjeseca nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Sedmorica od osam optuženih za ratne zločine u logoru "Silos" u Tarčinu, magacinu kasarne "Krupa" u Zoviku i Osnovnoj školi "9. maj" u Pazariću juče su se u Sudu BiH izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice.