BiH

Pratite nas na Google news

Bivši njemački vojnici traže odštetu zbog osiromašenog uranijuma

Bivši njemački vojnici traže odštetu zbog osiromašenog uranijuma
Foto: N.N. | Bivši njemački vojnici traže odštetu zbog osiromašenog uranijuma
Dejan Šajinović

BERLIN, BRISEL, BEČ - Bivši njemački vojnici podnijeli su zahtjev za odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranijumu koji je korišten tokom ratova na Balkanu i u Iraku, zbog čega je frakcija Alternative za Njemačku tokom rasprave u Bundestagu zatražila mišljenje njemačke vlade.

Kako je navedeno u tekstu portala T-online, vojnici njih oko 220, su odštetu zatražili zbog izlaganja uranijumu, a ovaj medij navodi da se i dalje vode žučne rasprave o tome koliko je pomenuta municija štetna za zdravlje.

"Studije Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija ljekara protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korištenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja", piše portal.

Njemačka vlada je, u odgovoru na zahtjev, 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtjevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su njemački vojnici trpjeli bilo kakve zdravstvene posljedice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, prije svega, korištena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima nemijenjenim za uništavanje oklopa. U dopisu, koji je objavljen na stranici njemačke vlade, istaknuto je da je sprovedena i studija uticaja osiromašenog uranijuma.

"Rezultati studije pokazuju da na mjestima korištenja ove municije ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigdje nisu iskazali", naglašeno je u ovom dopisu.

Na stranici Evropske komisije objavljena je studija urađena po nalogu Evropskog parlamenta o dejstvu i posljedicama korištenja osiromašenog uranijuma kao oružja, u kojoj ističu da i radioaktivnost i toksičnost osiromašenog uranijuma bilježe niže vrijednosti od prirodnog uranijuma.

"Kontrole ratnih područja pokazale su da postoji niska kontaminacija, osim u područjima koja su u neposrednoj blizini uništenih vozila i mjesta ispaljivanja zrna. Rizici ugrožavanja zdravlja putem vode ili zemlje su veoma niski", naglašeno je.

Austrijska armija takođe je na svojoj stranici objavila studiju o dejstvu osiromašenog uranijuma. Oni ističu da je radioaktivnost osiromašenog uranijuma oko 40.000 bekerela po gramu, a da je radioaktivnost prirodnog uranijuma 10.000 bekerela veća. Navode da je radioaktivnost plutonijuma više hiljada milijardi puta veća, te da se iz toga može zaključiti da je radioaktivna opasnost niska.

"U poređenju sa drugim radioaktivnim supstancama, ni prirodni ni osiromašeni uranijum nisu posebno radioaktivni. Može se zaključiti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim područjima može predstaviti određenu opasnost za zdravlje ljudi", naglasili su oni.

Naime, kako kažu, opasnost jedino može nastupiti zbog hemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u većim količinama unese u organizam putem nekog rastvora.

"Civilno stanovništvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe teško da su udisali taj materijal u tim količinama. Ipak, dugoročniji direktan kontakt s osiromašenim uranijumom, poput komadića municije, bi trebalo izbjegavati", navode oni.  

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije