HAG - Bivši pomoćnik ministra policije Republike Srpske Milenko Karišik svjedočio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu da jula 1995. nije znao za zločin u Srebrenici i da ni danas tačno ne zna šta se tamo desilo.
Kao svjedok Karadžićeve odbrane, Karišik je tvrdio da ga, kao tadašnjeg načelnika Resora javne bezbjednosti (RJB) MUP RS, niko nije zvanično informisao da su snage bosanskih Srba, posle zauzimanja Srebrenice, počinile bilo kakav zločin nad zarobljenim Bošnjacima.
Budući da nije imao takve informacije, Karišik, kako je izjavio, o tome nije ni mogao izvijestiti predsjednika RS Karadžića, s kojim je u to vrijeme nekoliko puta razgovarao.
U izjavi koju je Karadžić uveo u dokaze u pisanom obliku, Karišik je negirao postojanje plana za likvidaciju zarobljenih Bošnjaka i za protjerivanje stanovništva Srebrenice.
Karadžić (68) koji je bio i vrhovni komandant Oružanih snaga RS, optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka koje su vojne i policijske snage bosanskih Srba strijeljale pošto su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Karišik je ostao pri svom iskazu, iako mu je tužilac Džulijan Nikols predočio niz policijskih depeša, upućenih njegovom štabu, s mnoštvom informacija o napadu na Srebrenicu, o zarobljenim i ubijenim muslimanskim borcima, o njihovom prebacivanju ka području Zvornika, gdje su, po optužnici streljani.
Svjedok se ogradio od zbivanja u Srebrenici, tvrdeći da je u policijskom štabu na Palama bio zadužen za sarajevsko ratište, kao i da je VRS, a ne MUP, imala nadležnost u zonama ratnih operacija, te i u Srebrenici.
Na tužiočevo pitanje da li sada zna da su pripadnici Drinskog korpusa VRS, uključujući i policijske specijalce, pobili hiljade zarobljenih Bošnjaka, Karišik je odgovorio da "zaista ne zna, ni dan-danas... za razmjere, broj i pravu prirodu tog zločina" zato što je "bilo mnogo manipulacija".
"Kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova... nisam bio izvješten... ni usmeno, ni pismeno da se desio bilo kakav zločin... Ja sam sve to čuo s televizije i iz informativnih glasila u RS poslije rata... Ja ni dan-danas ne znam pravu istinu o razmjerama zločina... Ne znam ko su počinioci zločina, da li su pripadnici Drinskog korpusa", odgovorio je Karišik na ponovljeno pitanje tužioca.
Opisujući sebe kao "činovnika MUP" koji "nije učestvovao u operaciji" oko Srebrenice, rekao je i da ga "niko nije službeno informisao".
Negirajući da je znao za veliki broj zarobljenih Bošnjaka poslije pada Srebrenice, Karišik je kazao: "Mi po tim depešama ne znamo da će doći do uzimanja zarobljenika u vojnoj operaciji koju vodi general Mladić".
Učešće policije u srebreničkoj "operaciji VRS" okarakterisao je kao "minimalno", uz napomenu da su policajci bili "prepotčinjeni" vojsci i da, stoga, on "nije imao ingerencije".
Upitan da li je znao da su policijski specijalci pod komandom LJubomira Borovčanina 13. jula 1995. ubili oko 1.000 Bošnjaka u skladištu zadruge u selu Kravica kod Bratunca, Karišik je odgovorio:
"Ne, ni to nisam znao, zato što sam se bavio pitanjem Sarajeva u Štabu i zato što me niko o tome nije izvjestio".
Kao netačnu, Karišik je odbacio tvrdnju da je Karadžić lično njemu 10. jula 1995. "izdiktirao naređenje" da Borovčaninova jedinica učestvuje u napadu na Srebrenicu. Tu tvrdnju ranije je pred Tribunalom izgovorio tadašnji zamjenik ministra unutrašnjih poslova RS Tomislav Kovač.
Svjedok je potvrdio da je dan pošto je pala Srebrenica razgovarao s Karadžićem, ali je opovrgao da su tema bila zbivanja u toj enklavi. Karišik je tvrdio i da nije znao da je policija obezbeđivala zarobljene Bošnjake dok su konvojima 14. jula 1995. prebacivani iz Bratunca na više mjesta u opštini Zvornik gdje su, po optužnici, strijeljani.
Pošto ga je tužilac Nikols suočio s policijskim depešama i iskazima svedoka koji to potvrđuju, Karišik je odgovorio: "Ja ni dan-danas ne znam šta se desilo u Srebrenici", uz komentar da su "to pitanja za načelnika Centra (javne bezbednosti) čija je Posebna jedinica policije bila tu" i da "to može Kovač da objašnjava".
Tužilac Nikols sugerisao je da je Karišik morao znati za masovne zlocine srpskih snaga nad srebreničkim Bošnjaka i zato što je 16. jula 1995. na putu ka Zvorniku prošao kroz "aleju ubistava", odnosno pored sela Pilica, Ročević, Orahovac, i farme Branjevo, gde se ubijanje odvijalo tih dana.
"Nije tako, ja ne znam tačno gde su stratišta nekakva... Ja ništa nisam video... nekakve leševe", uzvratio je Karišik, potvrdivši da je u Zvorniku bio navedenog dana, ali radi pregovora o oslobađanju jednog zarobljenog policajca.
Zastupnik optužbe u utorak, 2. jula, okončaće unakrsno ispitivanje Karišika.
Karadžić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.