BANJALUKA - Vlada Republike Srpske preuzela je juče na sebe naplatu iračkog duga prema "Hidrogradnji" iz Pala u pokušaju da dokaže da ovo preduzeće polaže pravo na 26,7 miliona dolara u iračkim obveznicama, zarobljenih na bankovnom računu zbog spora sa sarajevskom "Hidrogradnjom".
Tročlana Vladina Radna grupa u sastavu Krstan Simić, Slavko Mitrović i Gordana Praštalo pokušaće da, poslije razgovora sa svim stranama, predloži raspodjelu prispjelog novca, zarađenog prije rata na građevinskim poslovima u Iraku.
`Naš cilj je da blokiramo isplatu ovog novca sve dok se ne utvrdi čiji je`, saopštio je, poslije jučerašnje sjednice Vlade, Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS.
Obje firme prije rata su činile sastavni dio nekadašnje građevinske firme `Hidrogradnja`, koja je u ratu podijeljena na dvije firme.
Iračke državne obveznice sa 2020. godinom kao godinom dospjeća, koje na tržištu danas vrijede oko 70 odsto, prebačene su na račun JUMBES banke u Beogradu januara ove godine. U januaru je novac, tvrdeći da jedini nasljednik, od banke tražila `Hidrogradnja` iz Sarajeva, a mjesec dana kasnije i `Hidrogradnja` iz Pala.
Banka je, poslije intervencije `Hidrogradnje` iz Pala, odlučila da zamrzne isplatu, dok se Savjet ministara ne odredi kome pripada novac. Iako postoji inicijativa, do sada nije došlo do formiranja komisije na nivou Savjeta ministara BiH, koja bi pokušala da utvrdi koliko novca kome pripada.
`Inicijativa Vlade je zbog toga dobrodošla i mogla bi da predstavlja uvod u tužbu Sudu BiH, kojom bismo tražili novac koji smo zaradili u Iraku`, rekao je Radojica Mandić, direktor `Hidrogradnje` Pale.
Direktor Mandić tvrdi da je Adnan Terzić, predsjedavajući Savjeta ministara, služeći se falsifikatima, u aprilu ove godine pokušao da se novac prebaci federalnoj `Hidrogradnji`.
`On je banci poslao dopis kojim traži da se novac prebaci 'Hidrogradnji' Sarajevo, na osnovu mišljenja ministra finansija BiH Ljerke Marić. Međutim, u transkriptima sa te 114. sjednice Savjeta ministara, vidi se samo da ga je Branko Dokić, ministar saobraćaja pitao 'šta je s tim novcem', a da mu je on odgovorio 'polako, riješićemo'. Jedva smo to zaustavili, a Terziću je zaprijećeno krivičnom prijavom`, kaže Mandić.
Terzićevu reakciju na ove tvrdnje juče nismo uspjeli dobiti, pošto se nije javljao na mobilni telefon, a svoju stranu priče o potraživanju iz Iraka nije dao ni menadžment sarajevske `Hidrogradnje`.
`Hidrogradnja`, nekad jedinstveno preduzeće, prije rata je obavljala velike građevinske poslove po Iraku. Procjenjuje se da im je Irak ukupno dužan oko 100 miliona dolara.