BANJALUKA - U BiH je vrijeme za usvajanjem zakona o amnestiji, koji bi poslužio kao osnova za pomirenje među svim ljudima u BiH, izjavio je danas Borislav Bojić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Svoju ideju obrazložio je time da je bivša Jugoslavija amnestiju usvojila 1962. godine, iako su, kako je istakao, i ratni zločini bili teži, a žrtve brojnije nego u građanskom sukobu u BiH. Bojić tvrdi da bi amnestiju trebalo usvojiti uz uvažavanje i činjenice da je za sada daleko veći broj procesuiranih Srba za ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima nego što je procesuiranih ratnih zločinaca Bošnjaka i Hrvata za zločine nad Srbima.
"Mislim da je vrijeme da se u BiH otvori ta rasprava, uvažavajući i tu činjenicu o zločinima nad Srbima. Ne kažem da to tako treba i uraditi nego samo kažem da o tome treba da sjednemo i razgovaramo i da je to jedan od načina kako doći do pomirenja u BiH. A da li će to biti prihvaćeno ili ne, vidjećemo", rekao je Bojić.
Bojić smatra da je takva amnestija potrebna BiH, jer je pretpostavka za funkcionalnu BiH pomirenje, koje se može postići kroz amnestiju.
Janko Velimirović, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS, kaže da je protiv amnestije takvog tipa.
"Osnovni princip je da ratni zločini nikad ne zastarijevaju. Osim toga, priča o amnestiji malo je preuranjena, jer nije još sve sređeno ni što se tiče obrade predmeta ratnih zločina. U toku je procedura ustupanja predmeta entitetskim tužilaštvima i to je u završnoj fazi. Tako da ne očekujem da bi ta inicijativa mogla biti prihvaćena", rekao je Velimirović.
Velimirović je, takođe, rekao da u BiH ne postoji osnov da je neko u BiH tokom rata nastupao protiv pravnog poretka, kao što postoji u Hrvatskoj, pa da bi to moglo biti osnova za amnestiju.
Ni Staša Košarac, delegad SNSD-a u Domu naroda BiH, ne slaže se s idejom amnestije, jer, kako ističe, RS insistira na procesuiranju ratnih zločina nad Srbima.
"Svi koji su počinili ratne zločine treba da odgovaraju. Ono što jeste problem je što pravosudne instiucije na nejednak način optužuju u BiH. Lično smatram da moramo uložiti dodatne napore i resurse kako bi bili procesuirani svi oni koji su počinili zločine nad srpskim narodom. Suština je u tome da Sud i Tužilaštvo BiH dijele žrtve pod pritiskom bošnjačkih lidera i Islamske zajednice", rekao je Košarac.
Ni Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ BiH, ne smatra da u BiH treba ići u amnestiju za ratne zločine.
"Amnestija je općepoznata kao institut tko je nosio oružje da može biti amnestiran, ali tko je činio ratne zločine mora odgovarati", rekao je Čavara.
Slično misli i Mehmed Bradarić, poslanik SDP BiH u parlamentu BiH, kazavši da takvu ideju SDP neće podržati.
"Ja znam hiljadu načina na osnovu kojih se može doći do pomirenja među narodima i ljudima u BiH, ali takva amnestija sasvim sigurno nije ni hiljadu i prvi", naglasio je Bradarić.