SARAJEVO - Bosni i Hercegovini je hitno potreban novi, antikoruptivni Zakon o javnim nabavkama, kako se kroz njih više ne bi godišnje gubilo oko 800 miliona KM, upozoreno je juče u Sarajevu na javnoj debati o sprečavanju korupcije u ovoj oblasti.
Rajko Kecman, potpredsjednik Upravnog odbora banjalučkog udruženja "Tender", napomenuo je da je godišnja vrijednost javnih nabavki u cijeloj BiH oko četiri milijarde KM, od čega petina novca zbog korupcije završi u privatnim džepovima.
On smatra da su slabe karike u procesu javnih nabavki Agencija za javne nabavke BiH, Ured za razmatranje žalbi i Sud BiH, koje "kontroliše koruptivni lobi". Kako bi se povećala odgovornost institucija nadležnih za oblast javnih nabavki, Udruženje "Tender" u saradnji sa antikorupcijskom mrežom "Account" organizuje rasprave kako bi se došlo do boljeg Zakona o javnim nabavkama, koji će na kraju uputiti parlamentu BiH na usvajanje.
"Naš predloženi Nacrt zakona o javnim nabavkama je mnogo antikoruptivniji od ovog koji je na snazi od 2004. godine. Ovo je naš pritisak na vodeće partije da stanu u zaštitu javnih sredstava i da usvoje zakon koji će ugovornim organima i ponuđačima suziti prostor da javni novac odlazi u ruke pojedinaca", kazao je Kecman, istakavši da, po njihovom prijedlogu zakona, korupcija u javnim nabavkama ne bi prelazila pet odsto, što je, u odnosu na ukupnu vrijednost javnih nabavki, oko 200 miliona KM godišnje.
Tvrdi da je dobar prijedlog Agencije da u Zakonu o javnim nabavkama bude izbrisana odredba da ponuđači moraju dostavljati ovjerene kopije dokumenata, nego da to dostavljaju samo ako dobiju posao. Dobrim smatra i uvođenje odredaba o kaznama za ponuđače, ali i netraženje bankovne garancije za poslove čija je vrijednost manja od 100.000 KM.
Kecman je lošim ocijenio prijedloge Agencije da u Zakonu o javnim nabavkama ostane odredba da ugovorni organi nisu obavezni napraviti godišnji plan nabavki, da se zadrži naplaćivanje tenderske dokumentacije od ponuđača i da se nabavke ne dijele na takozvane lotove. Loše rješenje je i prijedlog da ostane mogućnost da se konkurentski zahtjevi ne objavljuju javno na portalu javnih nabavki, ali i onemogućavanje ponuđača da ima uvid u ponude konkurencije odmah nakon donošenja odluke o najpovoljnijoj ponudi.
Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi, naveo je da su od 2006. godine dobili više od 10.000 žalbi zbog provedenih postupaka javnih nabavki, što je najviše u cijeloj regiji. On je upozorio da raste broj usvojenih žalbi te istakao da je u prošloj godini zbog javnih nabavki podneseno šest krivičnih prijava "vrijednih" oko 4,7 miliona KM.
Reagujući na ove podatke Kecman je negodovao što, uprkos povećanju broja usvojenih žalbi, još nijedan ponuđač nije obeštećen, mada to zakon predviđa.
Ocijenio je da je najpogubnije sklapanje poslova pregovaračkim postupcima bez javne objave, gdje se o stotinama miliona maraka vrijednim projektima odlučuje "u četiri oka".
Sreto Pekić, zamjenik direktora Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije BiH, poručio je da je ovo zadnja prilika za usvajanje boljeg zakona o javnim nabavkama kako naša zemlja ne bi potpuno izgubila bitku protiv korupcije.
Loš fokus na cijene
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i poslanik SDP-a u bh. parlamentu Anto Domazet pozdravio je napore mreže "Account" na donošenju novog Zakona o javnim nabavkama, ali je i primijetio da je loše fokusiranje isključivo na cijene ponuđene robe i usluga uz zanemarivanje kvaliteta.
"Kod nas je konkurencija svedena isključivo na cijenu, što i potiče korupciju. U Evropi je većina tendera vezana za kvalitet ponuđača", rekao je Domazet naglasivši da je Agenciju potrebno obavezati da podnosi izvještaje o realizaciji projekata rađenim sistemom javnih nabavki.