BANJALUKA, SARAJEVO - Eventualna buduća uloga visokog predstavnika i njegove kancelarije u BiH mogla bi biti trajno definisana krajem ove godine, saznaju "Nezavisne" iz diplomatskih izvora.
Iako se do prije nekoliko mjeseci govorilo o "marginalizovanju" te institucije, sada izvori navode da uopšte nije isključeno da OHR dobije određenu ulogu u moderiranju političkih procesa nakon izbora u Bosni i Hercegovini.
Međutim, niko ne računa da bi OHR dobio odriješene ruke za korištenje bonskih ovlaštenja.
Ovim navodima dodatnu snagu dalo je saopštenje OHR-a nakon sastanka visokog predstavnika Valentina Incka sa portugalskim državnim sekretarom u utorak u Sarajevu. Incko je tada jasno stavio do znanja da očekuje značajan angažman OHR-a u narednom periodu. Visoki predstavnik je, naime, rekao da je OHR spreman da "preuzme aktivnu ulogu u nastojanjima da BiH krene naprijed".
"Došlo je vrijeme da oživimo našu viziju. BiH nije tehnička vježba, nego politički izazov. Moramo da udvostručimo naše napore i to moramo učiniti brzo", rekao je Incko.
Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, ne isključuje mogućnost angažovanja OHR-a, ali i on se slaže da bonska ovlaštenja pripadaju prošlosti.
On je rekao da je međunarodna zajednica shvatila da pristup koji su sprovodili u zadnje tri do četiri godine nije dao očekivane rezultate.
"Ne samo da BiH nije krenula naprijed, dapače, ono što je u BiH vidljivo je upravo suprotno, ozbiljno produbljivanje političke, a onda samim tim ekonomske i socijalne krize", naveo je Latal.
Rekao je da je EU proteklih nekoliko mjeseci bila fokusirana na izbore za Evropski parlament, i da je sad u fokusu izbor nove Evropske komisije.
"Međunarodna zajednica, pa i Evropa, sad čeka da vidi ko će činiti novu vlast u BiH poslije oktobra. Jasno je da je zadnjih godinu dana prisutno ozbiljno razmišljanje o promjenama i doradama međunarodnog pristupa", naveo je Latal, ocijenivši da će i dalje EU imati vodeću ulogu, sa ili bez OHR-a.
Incko najavio novi angažman njegove kancelarije u narednom periodu
On je ukazao i na činjenicu da će na buduće ponašanje OHR-a presudno uticati Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira, bez čije saglasnosti visoki predstavnik nije donosio krupne odluke.
Iako Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne studije iz Banjaluke, ne isključuje dalji opstanak OHR-a, on je bliži zaključku da je "OHR, što je mislio reći, već rekao".
On upozorava da se OHR zadnjih godina uporno pokušava predstaviti kao aktivni akter u rješavanju problema u BiH, iako je on nastao kao organizacija za sprovođenje Dejtonskog sporazuma. Smatra da bi vraćanje OHR-a u aktivnu ulogu bilo kontraproduktivno i štetno za BiH.
"Jedina prava uloga bi bila - kao što je bilo najavljivano - da on jednostavno odumre i svoju funkciju prepusti domaćim akterima, jer ovako kako radi on je potpuno prevaziđen", smatra Šolaja.
Dodao je da pred međunarodnim pristupom sad postoje dva puta: ili da OHR ostavi BiH iza sebe i prepusti da sama svojim unutrašnjim snagama ide ka evroatlantskim integracijama, ili da svojim miješanjem BiH još više učini zavisnom od međunarodne politike.
Inače, OHR-u je odobren novi budžet juli 2014 - juni 2015. godine u iznosu od 6,497 miliona evra. Kako su nam istakli u OHR-u, EU u finansiranju učestvuje sa 53 odsto, SAD sa 22 odsto, Japan sa deset, Rusija sa četiri, Kanada sa 3,03 odsto, Organizacija islamske konferencije sa 2,5, a preostalih 5,47 odsto druge zemlje i organizacije.
Naveli su nam da od ovog mjeseca u OHR-u radi 17 stranih državljana, od čega su četvoro diplomate angažovane od strane vlastitih država, te osam direktno angažovanih i pet privremeno angažovanih. U OHR-u rade 92 dva domaća radnika, od kojih jedan privremeno.