SARAJEVO - Nasilje i netolerancija bi trebalo da budu prevenirani prvo u porodici, a potom i u obrazovnim ustanovama i cjelokupnom društvu, smatraju vjerski službenici u BiH.
Ocjenjuju kako vjerski objekti nisu toliko često na meti vandala, ali ipak ističu kako ovakvi događaji odražavaju netoleranciju i predstavljaju veliki društveni problem.
U Misiji OSCE-a u BiH ocjenjuju kako netoleranciji doprinose česte poruke političara o nemogućnosti dijeljenja zajedničkog života.
"Jedina poruka danas koju prenose mediji i koja se može čuti od političara je razdvajanje i da je nemoguće dijeliti zajednički život u bilo kom semgmentu, zbog čega su i mladi razdvojeni u svoje konstitutivne grupe. Zar umjesto ovoga nije bolje da učenici saznaju šta se dešava u susjednoj općini, kantonu ili entitetu, da prepoznaju ono što je različito i da shvate da jednaka interesovanja spajaju", istakla je Valeri Peri, zamjenik direktora Odjela za obrazovanje pri Misiji OSCE-a u BiH.
Napomenula je kako vlasti u BiH nemaju namjeru da izučavanje tolerancije sistemski riješe kroz školovanje.
"Za ovakve projekte ne treba mnogo novca. Potrebni su samo podrška i dobra volja", istakla je Perijeva.
Povodom Međunarodnog dana tolerancije, koji je obilježen jučer, predstavnici četiri vjerske zajednice u BiH poručili su građanima da ne čine drugima ono što ne bi htjeli da neko drugi čini njima.
"To su naša djeca. Mržnju prema drugim vjerama ponijela su iz svoje porodice. To je tragično i protiv toga se moramo boriti. Protiv ovoga se na prvom mjestu mora boriti porodica, potom škola, a onda i društvena zajednica u cijelosti", kazao je Pavle Kaonic, predstavnik Jevrejske zajednice u BiH.
Doprinos obilježavanju Međunarodnog dana tolerancije dali su i srednjoškolci Sarajeva i Istočnog Sarajeva, koji su jučer zajednički predstavili program "Živjeti zajedno".
"Družili smo se sa drugarima iz FBiH, razmijenili smo brojeve telefona. Ovo je zaista kvalitetan projekat, koji bi trebalo da bude organizovan češće", rekla je Dragana Marković, učenica srednje škole iz Sokoca.
Kroz film, recitaciju i ples, tridesetak srednjoškolaca iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva realiziralo je projekat "Živjeti zajedno", pokazavši da je to moguće.
Predstavnici Međureligijskog vijeća obilježavanje ovod dana posvetili su borbi protiv napada na vjerske objekte. Tim povodom predstavnici sve četiri vjerske zajednice obišli su po jednu bogomolju u BiH, koje su bile izložene napadima vandala. U Sarajevu su posjetili pravoslavni hram svetog Nikolaja Čudotvorca i katoličku crkvu svetog Leopolda Bogdana Mandića, u Doboju sinagogu Hram mira i u Dubici gradsku džamiju.
Sulejman ef. Poljak, imam u džamiji u Briješće brdu, smatra da iza napada na vjerske objekte i vjerske službenike stoje pojedinci i da su građani u većini tolerantni.
"Razvoju tolerancije uveliko mogu doprinijeti i vjerske zajednice. Na hutbi građane upozoravam da suživot nema alternativu i da moraju poštovati i uvažavati ljude koji žive do njih", kaže Poljak.
Jadran Danilović, paroh pravoslavne crkve Sveto preobražanje u Sarajevu, podsjetio je kako je ova crkva tri puta u mjesecu bila na meti vandala.
"Ovakve događaje čine ljudi koji nemaju Boga u srcu i osjećaja za suživot. Svi smo tvorci jednog oca nebeskog. Svi smo braća i sestre i tako treba da živimo", rekao je Danilović.
Don Pero Brajko, župnik u Crkvi svetog Leopolda, tvrdi kako su napadi na vjerske objekte i crkve odraz nefunkcioniranja države.
"Volim reći da nam je društvo upravo onakvo kakva nam je i država. Ipak, vjerujem da je obitelj središte svega, a onda škola, pa društvo", istakao je Brajko.
Vjerski objekti na području opštine Doboj, kako je rečeno, osim dva slučaja ispisivanja grafita na sinagogi Jevrejske opštine Doboj i na džamiji Selimiji, nisu bili meta napada tokom prethodnih godina.
"Jevrejska zajednica BiH generalno nema problema na teritoriji RS i FBiH, tako da, što se nje tiče, ovaj dan je afirmacija onoga što je pozitivno, više nego ocjena nekih negativnih tendencija. Ispisivanje grafita je bila izolovana neprijatnost koja, čini mi se, nije pravilo", izjavio je Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo.