Borislav Bijelić, predsjednik Komisije za reviziju privatizacije RS, odbacio je prozivke Mladena Ivanića, bivšeg premijera RS, o tome da je Komisija potpala pod uticaj politike, nakon što su objavili izvještaj revizije o vrijednosti banaka pred njihovu prodaju.
Bijelić kaže da je sada na tužilaštvu posljednja riječ, a da su stvari u vezi s prodajom ove dvije banke, bar što se njega tiče, jasne - banke su morale biti procijenjene prije prodaje.
Takođe, Bijelić tvrdi da će u budžet utjerati sve kredite koje su kupci privatizovanih banaka naplatili mimo zakona, poslije privatizacije. Prema njegovim riječima, banke nisu mogle da naplaćuje kredite određenih kategorija, koje su prije privatizacije prebačene na Vladu.
NN: Da li izvještaj revizora o tome da je Kristal banka vrijedjela dva, a Banjalučka 16,5 miliona pruža dokaze o tome da je bilo nezakonitosti kod prodaje ovih banaka?
BIJELIĆ: Na to treba da odgovore nadležni organi, kojima je to posao. Ipak, činjenica je da je vrijednost prije privatizacije, koju su utvrdili revizori, znatno veća od postignute cijene. Dakle, postavlja se pitanje ko je to mogao da sam određuje početnu i prodajnu cijenu banaka. To se ne može pravdati tvrdnjama o otome da je bankama prijetila likvidacija i da se tako moralo uraditi. Kako to da se brinulo samo za te banke? Ako je premijer ili bilo ko drugi spreman da krši zakone u ime dobrog, onda bi trebalo anulirati zakone. Nema opravdanja za to što nije procijenjena vrijednost banaka.
NN: Očekujete li da Tužilaštvo konačno stavi tačku na ovaj slučaj?
BIJELIĆ: Izvještaji revizije o vrijednosti banaka su ključni dokumenti za tužioce. Jer, svi dosadašnji izvještaji o prodaji ovih banaka odnosili su se samo na finansijsko stanje banaka prije privatizacije. Ali, nikada nije procijenjena vrijednost imovine banaka. To uključuje i nekretnine, organizaciju, kadrovske potencijale, raširenosti mreže...
NN: Nakon što je objavljen izvještaj, Ivanić Vas je prozvao da ste pod političkim uticajem?
BIJELIĆ: Komisija radi isključivo u skladu sa zakonom i na zahtjev podnosioca, koji po zakonu mogu tražiti reviziju. Iz Vlade nije bilo takvih zahtjeva.
NN: Jesu li Vas zvali iz Vlade ili SNSD-a kad je trebalo objaviti ovaj izvještaj?
BIJELIĆ: Niko iz vlasti, od premijera do ostalih, nisu prišli ni blizu bilo kakve intervencije na rad Komisije. To se odnosi na bilo koji predmet u radu Komisije. Takvu tvrdnju iznosim kategorički i s velikom odgovornošću. Uostalom, svojevremeno je jedan poslanik SDS-a slavodobitno rekao kako u našim izvještajima o nepravilnostima u privatizaciji ima i ljudi bliskih vlasti. Toliko o objektivnosti Komisije.
NN: Tvrdite, takođe, da su kupci banaka mimo zakona naplatili kredite koje su banke potraživale prije privatizacije?
BIJELIĆ: Raspolažemo pouzdanim saznanjima o tome da su gotovo sve banke poslije privatizacije pokrenule naplatu kredita, koji nisu mogle da naplaćuju. Članom 19 Uredbe o utvrđivanju metodologije za izradu početnog bilansa stanja u postupku privatizacije banke su su morale otpisati i knjižiti na teret državnog kapitala kredite svrstane u kategorije C, D i E. To znači da poslije privatizacije nije bilo pravnog osnova da banka reprogramira te kredite i na taj način ih naplaćuje. Te obaveze su uredbom prenesene na Ministarstvo finansija i jedino su oni mogli naplaćivati te kredite. Komisija će pokrenuti ovo pitanje i uvjeren sam da će toj novac biti vraćen u budžet.
NN: Kako biste to učinili?
BIJELIĆ: Nadležni iz Vlade, odnosno Ministarstva finansija, tražiće da se taj novac, uz pripadajuće kamate, prebaci Ministarstvu. Naravno, prije toga će uslijediti procedura u vezi s utvrđivanjem koliko je takvih kredita naplaćeno.
NN: Da li je to uopšte politički i ekonomski realno?
BIJELIĆ: Ako se utvrdi da je takva praksa protivzakonita, a jeste, onda je realno očekivati da se to vrati u budžet vansudskim dogovorom.
NN: Može se pretpostaviti da ste svjesni da su to privatne, strane banke i da neće lako ići?
BIJELIĆ: Pravni sistem se odnosi na privatna preduzeća. Nije važna struktura kapitala i ko je dominantni vlasnik.