GETEBORG - Bošnjaci u Švedskoj sakupili su više od 1 000 potpisa za peticiju koja je upućena Švedskoj državnoj Televiziji za zahtjevom da odustane od emitovanja dokumentarca "Tragovi iz Sarajeva", norveških reditelja Ole Fliuma i Davida Hebdiča, u kom autori govore o sterotipima o "samo jednoj žrtvi" rata u BiH.
Emitovanje ovog filma u Švedskoj trebalo bi da uslijedi poslije prikazivanja drugog dokumentarca od istih reditelja: "Srebrenica: izdani grad". Taj film takođe dovodi u pitanje stereotipne predrasude o ratu u BiH i bio je predmet oštrih napada Bošnjaka u Norveškoj.
Bošnjaci u Švedskoj zahtijevali su izvinjenje državne televizije zato što je nedavno emitovala navedeni dokumentarac o Srebrenici.
Džebrail Bajramović, predsjednik "Bošnjačke islamske zajednice" u Geteborgu, izašao je sa argumentima koji su vrlo zanimljivi - navodi Stefan Karganović, predsjednik Nevladine organizacije "Istorijski projekat Srebrenica".
Bajramović je izjavio da bi švedsko javno mnjenje, koje nije dobro upoznato o dešavanjima u BiH, nakon gledanja ovog dokumentarca "moglo da stekne utisak da je u Kravici nad Srbima počinjen genocid, da je tamo ubijeno 1 300 Srba, te da je ono što se desilo u Srebrenici bila samo osveta".
Uz opasku o mogućem efektu takvog navodno subverzivnog utiska na švedsku javnost, Bajramović je objavio i prijetnju: "Uputili smo protestna pisma svim relevantnim institucijama. Ako prikažu i drugi film `Tragovi iz Sarajeva` podnijećemo tužbu protiv Švedske državna televizije zbog negiranja genocida".
Dokumentarac "Tragovi iz Sarajeva", inače, uopšte se ne bavi pitanjem genocida sa pravnog stanovišta, ali iznosi niz drugih pitanja za koje bi se moglo reći da jesu vrlo osjetljiva sa bošnjačkog stanovišta - na primjer veze sarajevskog rukovodstva sa raznim mudžahedinskim formacijama i njihovi zločini protiv nemuslimana, kao i obilno snabdijevanje naoružanjem muslimanske armije uz prećutnu podršku nekih zapadnih vlada.
"Ono što bošnjačka zajednica u dijaspori i njihovi predstavnici zahtijevaju jeste suzbijanje slobode medija kad god se pojavi opasnost da bi njeno upražnjavanje moglo da dovede u pitanje neku od centralnih tvrdnji njihovog ratnog diskursa. Primijetno je, i to se mora istaći, da ona druga opcija - otvaranje debate sa gospodom Fliumom i Hebdičem, gdje bi se dokazivala nepouzdanost njihovih izvora i pogrešnost njihovih zaključaka očigledno predstavlja nešto što Bošnjacima nije palo na pamet" - komentariše Karganović i dodaje:
"Nevladina organizacija Istorijski projekat Srebrenica uvijek je zastupala civilizovani dijalog, bez ikakvih preduslova, kao jedini način da se vodi debata o tome šta se dogodilo u Srebrenici i na drugim mjestima tokom rata u BiH. Naravno, onaj ko pojam debate odbacuje u principu neće vidjeti velike koristi od našeg prijedloga. Ali, u tom slučaju `odbacivači` treba da budu spremni da prihvate polagano ali neumitno osipanje njihovih dogmatskih pozicija, sa konačnom mogućnošću potpunog urušavanja pred sudom javnog mnjenja".
"Reagovanja, kao što je ovo iz Geteborga, ne predstavljaju samo kolosalno pogrešnu političku računicu sarajevskog rukovodstva, koje je ostalo i dalje zaleđeno u istom načinu razmišljanja kao u vrijeme rata; to je takođe priznanje intelektualne inferiornosti koje je degradirajuće za muslimanski narod BiH" - smatra Karganović.
Prema njegovom mišljenju, to šalje dvostruku poruku. Prije svega, da se oni plaše suočavanja sa činjenicama u otvorenom susretu sa ljudima različitog stanovišta. U zapadnim društvima, gdje je civilizovani razgovor norma, to može samo da utvrdi utisak da Bošnjaci nisu sigurni u svoje dokaze i da se plaše da bi ti dokazi mogli biti diskreditovani ukoliko bi se testirali pod uslovima slobodne intelektualne rasprave.
Dugoročno gledano, infantilni zahtjevi za suzbijanje protivnih gledišta u očima zapadnog javnog mnjenja nanijeće neuporedivo više štete bošnjačkoj verziji događaja nego što će to učiniti napori svih "poricatelja genocida" koji teže istom cilju.
"Nema nikakve sumnje da je veliki broj nevinih Muslimana nastradao za vrijeme sukoba u BiH devedesetih godina 20. vijeka, skupa sa nevinim susjedima iz drugih zajednica. Dokazi toga stradanja jasni su i niko ih ne može umanjiti ili opovrgnuti. Međutim, deceniju i po poslije završetka rata vrijeme je da profesionalno i bez strasti i predrasuda sagledamo šta se dogodilo" - zakljućuje Stefan Karganović.