SARAJEVO - Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Brajan Hojt Ji istakao je u intervjuu za Fenu da je prije kraja 2015. godine realno očekivati rezultate Ekonomske reformske agende za BiH, naglašavajući da je potrebno da građani razumiju kako je riziku izložena ogromna količina finansijske pomoći.
Razumno je, kaže, da izabrani lideri rade malo više da bi se do nekih rezultata došlo prije ljetnih godišnjih odmora.
"Svi želimo vidjeti situaciju u kojoj BiH dovoljno napreduje prije narednih izbora 2016. Ne radi se samo o komadiću papira koji se zove agenda za reforme, nego se radi o osnovi za dobijanje značajne kontinuirane pomoći od međunarodnih finansijskih institucija da bi se pomoglo BiH da ide naprijed", rekao je Ji.
Savjet ministara BiH i Vlada Federacije BiH usvojili su Reformsku agendu, što mora još učiniti i Vlada Republike Srpske, koja zasad to odbija.
Agenda, sadrži mjere koje se, između ostalog, odnose na kvalitetnije poslovno okruženje u zemlji, više investicija, domaćih i stranih, atraktivniji ambijent za nova ulaganja te na povećanje broja radnih mjesta, konsolidovanje javnog duga, akcioni plan za borbu protiv terorizma i niz drugih potrebnih koraka među kojima je veća transparentnost javnih službi.
Međunarodna zajednica, kaže, spremna je da pomogne ukoliko se pokaže politička volja, a "lideri treba da budu u mogućnosti da implementiraju reforme".
U tom pogledu, ukazuje na važnost da domaći politički lideri međunarodnim finansijskim institucijama pokažu da su dovoljno opredijeljeni reformama da bi dali odgovore i informacije koje MMF, Svjetska banka, IBRD, EBRD očekuju, a to je koji su to prioriteti, na šta će se zemlja prvo fokusirati?
"To je minimum koji je potreban međunarodnoj zajednici da bi planirala širu pomoć. Međunarodna zajednica očekuje da lideri rade svoj posao, a to uključuje i osiguravanje da zemlja može dobijati pomoć od međunarodne zajednice, bilo da se radi o EU, SAD, MMF-u. Ona ne želi postavljati rokove za aktivnosti i odluke koje su odgovornost izabranih zvaničnika", istakao je Ji.
"Međunarodna zajednica treba da da do znanja da naša sposobnost da pomognemo BiH nije bezgranična ", dodao je Ji i podsjetio da su ove sedmice u BiH došli predstavnici finansijskih institucija iz svijeta da bi pomogli nadležnim u sprovođenju reformi.
Komentarišući krizu vlasti u Federaciji, kaže da su sporovi i neslaganja razumljivi, što se takođe dešava i u SAD.
"U Vladi FBiH nije prvi put da ima međustranačkih nesporazuma, a neće biti ni posljednji. U sadašnjem periodu neslaganja važno je da stranke pokušaju dogovoriti i da taj period ne traje predugo. Mora se doći do kompromisa. Nijednu političku odluku nikada nije lako donijeti, ali ne treba ići na dugo odgađanje, sporove", kazao je Ji.
Posebno je bitno, po njegovom mišljenju, da Vlada Federacije BiH nastavi pružati podršku inicijativi Evropske unije, agendi za reforme i da bude sposobna zadovoljavati svoje obaveze, informacije i uvjerenja međunarodnim finansijskim institucijama, da namjerava biti kooperativan i konstruktivan partner u ispunjavanju zahtjeva za naredne finansije, koje dolaze iz MMF-a.
"To je ključno da Vlada radi čak i ako postoje političke razlike među strankama o konkretnim domaćim pitanjima. Ne želim umanjiti ta pitanja. Veoma važno pitanje je kako upravljati državnim preduzećima. Kad pogledam zemlje u regionu i ključna stvar za ekonomsku reformu je da ta državna preduzeća postanu efikasnija i produktivnija i da su konkurentna sa drugim preduzećima u regiona i unutar zemlje, odnosno sposobna da sama stoje na svojim nogama "bez pomoći države". Da se koristi mehanizam u rukama političara, to nije način na koji se treba upravljati preduzećima", rekao je Ji.
Smatra da ovo moraju rješavati vlade FBiH i RS na objektivan način i u potpunosti shvatajući da postoje politički ulozi koje takođe treba razmotriti, "ali ako želimo da ekonomija u oba entiteta bude uspješnija moraju postojati bolja rješenja za upravljanje državnim preduzećima" .
Finansijske institucije, naglašava, moraće dobiti odgovor na ovo pitanje od izabranih lidera.
Građanima BiH poručio je da političke lidere, koji su izabrani prije osam mjeseci, treba smatrati odgovornim za svoj posao, a to je da moraju donositi odluke, omogućavati reforme, birati šta treba raditi za građane.
Navodeći da Vlada SAD osuđuje nasilna sredstva komuniciranja i prenošenja političkih poruka i ne zagovara nasilne proteste, izrazio je mišljenje da su protesti primjer onoga što se dešava kada politički lideri ne odgovaraju na želje građana.
"To smo vidjeli u februaru prošle godine. Ne želimo da vidimo da se ponovi paljenje zgrada. Dakle, mora postojati dijalog između vlasti i naroda. To je odgovornost i vlasti i građana da osiguramo da obje strane govore jedna s drugom. Kada prestane ta komunikacija, onda dođe do ozbiljnih posljedica, ali građani moraju jasno kazati svojim liderima da su umorni od obećanja za vrijeme kampanje ili nakon toga. Oni traže reforme za napredak obećanja, koja nisu ispunjena"; istakao je Ji.
Ocijenio je pozitivnim sastanak Savjeta za implementaciju mira (PIC), kojem su prisustvovali politički direktori iz zemalja Upravnog odbora kako bi razmotrili trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
"Sve članice su potvrdile čvrstu podršku BiH i njenoj budućnosti kao članice Evrope na putu ka prijemu u Evropsku uniju i ka sprovođenju reformi", rekao je Ji.
Članovi Upravnog odbora PIC-a razgovarali su s načelnikom opštine Srebrenica Ćamilom Durakovićem, koji ih je informirao o pripremama za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
"Ova godišnjica je prilika da se podsjetimo na tu tragediju i okolnosti koje su dovele do te tragedije i da ponovo kažemo da smo posvećeni ne samo građanima BiH nego i svugdje u svijetu da uradimo sve što je u našoj moći kao predstavnici međunarodne zajednice da spriječimo bilo kakvo ponavljanje takve tragedije", naglasio je Ji.
"Naša poruka političarima u BiH je da treba da iskoriste dobru volju finansijskih institucija EU kako bi postigli napretke ka onome što građani žele. To je da priđu bliže evroatlantskim institucijama, da imaju privredu koja će rasti, otvarati nova radna mjesta, privlačiti investicije i iz zemlje i izvan zemlje na načine koji će omogućiti mladima da ostanu ovdje", oručio je pmoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Brajan Hoj Ji.
Ji je karijerni diplomata, koji je obavljao niz važnih funkcija u američkoj administraciji, a na visoku dužnost u Stejt departmentu imenovan je sa mjesta zamjenika ambasadora SAD u Hrvatskoj.
Prije Hrvatske, u kojoj je boravio od 2010. godine, bio je direktor Kancelarije Stejt departmenta za rekonstrukciju u Avganistanu, dok je prije toga tri godine obavljao funkciju generalnog konzula SAD u Solunu u Grčkoj.
Od 2002. do 2005. godine bio je u misiji SAD u Podgorici, dok je Crna Gora bila dio tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Tokom dugogodišnje karijere nalazio se i na mjestu direktora za evropske poslove u Nacionalnom vijeću za bezbjednost SAD (1999-2001), dok je tri godine prije toga bio zamjenik šefa kabineta tadašnjeg generalnog sekretar NATO saveza Havijera Solane.
Ji je radio i u ambasadama SAD na Haitiju i Francuskoj, kao i na funkciji specijalnog pomoćnika američkog izaslanika za bivšu Jugoslaviju.