BANJALUKA, VAŠINGTON - Američki kongresmen Dženis Han, koja je predložila da SAD imenuju specijalnog predstavnika za Balkan, u svojoj rezoluciji direktno je napala RS, optužujući je za secesionizam, a indirektno za agresiju, genocid i etničko čišćenje.
U rezoluciji je istakla da dugogodišnje slabo funkcionisanje FBiH samo pooštrava separatističke tenzije u RS, dominantno srpski entitet, kako ju je opisala, kao što, objasnila je dalje, prijeti samom integritetu BiH.
Dodala je da je sistem državnog uređenja BiH, stvoren Dejtonskim sporazumom, u svom temelju pun mana i propusta.
Zanimljivo je i da kongresmen Han daje podršku visokom predstavniku u BiH, iako je upravo on, prema tvrdnjama političkih predstavnika Hrvata u BiH, doprinio lošem stanju u kojem se hrvatski narod danas nalazi u BiH, posebno kada je suspendovao odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je omogućeno formiranje federalne vlade bez legitimnih predstavnika Hrvata, čime su Hrvati praktično četiri godine bili isključeni iz političkog donošenja odluka na nivou tog entiteta.
Specijalni predstavnik američke administracije za Balkan kojeg ona u rezoluciji predlaže trebalo bi da radi u partnerstvu sa OHR-om, EU i NATO-om, ali, što je posebno zanimljivo, trebalo bi i da pomogne u pripremi privatizacija javnih preduzeća u BiH.
"Skrećemo pažnju na važnost privatizacije javnih preduzeća kroz potpuno transparentne međunarodne tendere koji bi bili pripremljeni u tijesnoj saradnji sa EU i OHR-om kao način izbjegavanja političkog upliva nad njihovim upravljanjem umjesto da budu fokusirani na efektivnu službu građanima", navedeno je u jednom prijedlogu zaključka u rezoluciji.
U njenoj rezoluciji postoje i neke nepreciznosti, jer se, recimo, u jednom od zaključaka zalaže da se predsjednik SAD snažnije angažuje u rješavanju nevolja konstitutivnih naroda u BiH, a istovremeno poziva na modifikovanje Dejtonskog sporazuma u skladu sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", kojim bi bila data veća prava građanima BiH koji nisu konstitutivni narodi. Njena rezolucija u suštini predstavlja mješavinu izlaženja u susret opravdanim težnjama hrvatskog naroda u BiH za boljim položajem, ali i izlaženje u susret zagovornicima jače centralne države i zagovornicima zadržavanja aktivne uloge OHR-a.
Obrad Kesić, šef Predstavništva RS u Vašingtonu i odličan poznavalac američkih političkih odnosa, ocjenjuje da je mala šansa da će administracija Baraka Obame imenovati specijalnog predstavnika za Balkan, a pogotovo da bi se on založio za prava Hrvata u BiH.
Rekao je da je razgovarao sa predstavnicima Hrvata tokom pripreme ove rezolucije.
"Ja sam ih pitao zašto misle da bi takva rezolucija pomogla Hrvatima u BiH kada je u zadnjih osam godina američka administracija skoro uvek bila uz Bošnjake i izlazila u susret njihovim stavovima o FBiH, a pogotovo kada se uzme u obzir da su Vašingtonski sporazum i Dejton izmenili baš Amerikanci i EU preko visokog predstavnika", rekao je Kesić.
Izrazio je mišljenje da bi, čak i ako bi takva rezolucija bila prihvaćena, ona bila samo jedan mehanizam za dalji pritisak na hrvatske političare u BiH.
"Nažalost, bojim se da je ovo samo gubljenje vremena i energije koja je umesto toga mogla da bude usmerena zajedno sa nama da se konačno ukine OHR", naglasio je Kesić.
S druge strane, brojni hrvatski analitičari i komentatori na ovu rezoluciju gledaju sa blagim optimizmom. Recimo, Nenad Piskač, politički analitičar i kolumnista portala Hrvatskog kulturnog vijeća, smatra da bi ovo moglo da predstavlja zaokret američke spoljne politike prema BiH.
"SAD već godinu dana nisu imenovale svojega veleposlanika u Sarajevu, što može značiti da Amerika doista preispituje svoju dosadašnju politiku prema BiH i pokušava definirati novu", naglasio je on.
Ukazao je i na to da su zadnje rezolucije Evropskog parlamenta i izvještaj Međunarodne krizne grupe takođe "okrenuli ploču".
"Europski parlament je nedavno prihvatio rezoluciju u kojoj je ključna riječ 'federalizacija', a ne više građanski ili centralistički koncept. MKG je dosad zagovarao centralistička rješenja, no u novom izvješću govori kako BiH treba ozbiljnu ustavnu rekonstrukciju. Znatan prostor daju i entitetu s hrvatskom većinom, za koji smatraju da je dobro rješenje, a obrazloženje bošnjačkoga odbijanja toga rješenja im 'zvuči prazno'", naglasio je on.
Dražen Pehar, politički analitičar, ističe da je put od prijedloga do prihvatanja rezolucije veoma dug i izražava sumnju da će ona biti usvojena.
Sama rezolucija, prema njegovom mišljenju, predstavlja lepezu svega i svačega, ali da je u osnovi nespojivo u istu rezoluciju staviti opravdane zahtjeve Hrvata za rješenjem njihovog pitanja u BiH i OHR, koji je, kako i Pehar ističe, i sam imao značajnu ulogu u slabljenju položaja Hrvata.
"Iz onoga što je predloženo ne vidi se jasno kud to vodi i šta je krajnja namjera tog prijedloga. Ukoliko se ustinu radi o rezoluciji koja bi trebalo pomoći Hrvatima, trebalo bi biti malo više kritičnosti upravo prema OHR-u", naveo je on.