Branko Perić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, protivi se inicijativi nekih njegovih kolega za ukidanjam vrhovnih sudova entiteta i formiranjem državnog. Sadašnji sistem je, tvrdi, dobar, a otvaranje ovog pitanja podrazumijevalo bi, kaže, radikalnu reformu pravosuđa i, samim tim, nužnu promjenu Ustava.
Umjesto toga, Perić zagovara ideju osnivanja apelacionog suda BiH, koji bi odlučivao o žalbama na presude izrečene u Sudu BiH. On vjeruje da je nedopustiva sadašnja situacija sa žalbama osuđenih u Sudu BiH, pošto iste sudije koje su izrekle prvostepenu presudu sjede u Apelacionom odjeljenju i odlučuju o žalbama osuđenika. Takvo postupanje je, tvrdi, ne samo protivno pravnoj praksi, već i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
NN: U javnosti je ovih dana problematizovano postojanje vrhovnih sudova entiteta, o čemu je svoje mišljenje iskazivala i predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso, te Forum intelektualaca. Kako gledate na ove ideje?
PERIĆ: Ne vidim da je postojanje vrhovnih sudova entiteta problem. Oni su dio pravnog sistema, koji je uspostavljen reformom. Uspostavljeni sistem ne pokazuje organizacione nedostatke zbog kojih bi trebalo razmišljati o novoj reformi. Jednostavno, uspostavljeni sistem treba osnažiti i analizirati njegove rezultate. Izvještaji pokazuju da on pokazuje dobre rezultate. Ljudi koji govore o vrhovnom sudu BiH ne razumiju da njegovo osnivanje nije moguće bez nove radikalne reforme pravosuđa, a takva reforma nije moguća bez novog ustava BiH. Dakle, to je krupno političko pitanje. Za mene je važnije pitanje usaglašenog ili jedinstvenog zakonodavstva. Bar kada su u pitanju sistemski zakoni. Kada imate jedinstveno zakonodavstvo lako ćete imati jednakost pred zakonom i usaglašenu praksu. Usaglašene zakonodavne inicijative su moguće bez izmjena ustava ukoliko postoji razumijevanje i dobra volja i na tome treba raditi.
NN: Šta bi se, uopšte, postiglo ukidanjem vrhovnih sudova? Da li bi to moglo da izazove lančanu reakciju i na organizaciju drugih sudova u zemlji, u smislu njihove centralizacije?
PERIĆ: Mislim da prije razgovora o novoj reformi pravosuđa treba unaprijediti organizacionu strukturu Suda BiH. Nije primjereno i nije u skladu sa pravnim sistemom da u istom sudu postoji apelaciono odjeljenje koje preispituje odluke istog suda. Iste sudije odlučuju i u prvom stepenu i u žalbenom postupku, dijele iste prostorije, zajedno donose odluke na opštoj sjednici, zajedno zauzimaju pravne stavove... Predsjednica Suda određuje sastav Vijeća i sama učestvuje u radu Apelacionog vijeća. Mislim da to nije u skladu ni s Evropskom konvencijom ni s Paktom o građanskim i političkim slobodama. Međunarodni standard podrazumijeva da svako ima pravo da osudu i kaznu preispita viši sud. Svuda u svijetu viši sud je posebno strukturiran i izdvojen od nižeg suda. Izuzetak od ovog standarda može da postoji samo u izuzetnim slučajevima kada najviši sud u zemlji donese osuđujuću presudu. To su slučajevi kada vrhovni sudovi u prvom stepenu sudi ministrima i najvišim funkcionerima javne vlasti ili sudijama. Sud BiH nije najviši sud nego jedna vrsta specijalnog suda. Zbog toga mislim da treba osnovati apelacioni sud BiH, koji bi preispitivao odluke Suda BiH. Naravno, to je moje mišljenje i VSTS nije o tome raspravljao niti razmatrao takvu ideju.
NN: Misija OEBS-a izašla je ovih dana sa izvještajem, u kojem se konstatuje niz ozbiljnih propusta od strane sudova, u pogledu tretmana optuženih. Prema izvještaju, sudije su u vise slučajeva polazile od pretpostavke o krivici optuženog, a neki od sudija su ih čak i nagovarali da priznaju krivicu. Kako komentarišete sadržaj ovog izvještaja i jeste li iznenađeni ovakvom praksom?
PERIĆ: Izvještaj Misije OEBS-a sadrži korisna zapažanja u vezi s primjenom međunarodnih standarda vezanih za zaštitu ljudskih prava u krivičnom postupku. Iz njega prizlazi da sudije često ne posvećuju dovoljno pažnje ovim standardima i ne nastoje da uspostave ravnotežu između zahtjeva efikasnosti postupka i pretpostavke nevinosti. Nisam primijetio da se ukazuje na drastične slučajeve kršenja, koji bi imali elemente disciplinskih prekršaja. Ali, ima primjera neprofesionalnog pristupa u primjeni nekih instituta. Izvještaj će biti razmatran na narednoj sjednici VSTS-a i biće upućen centrima za edukaciju i predsjednicima sudova na upoznavanje.
NN: OEBS vam je preporučio da istražite navode iz njihovog izvještaja. Da li je takva istraga već pokrenuta?
PERIĆ: Preporuke će se pažljivo razmotriti i preduzeti potrebni koraci na edukaciji i pokretanu disciplinskih procedura ukoliko se utvrdi da postoje i takvi slučajevi.
NN: Da li će istragom biti obuhvaćeni samo slučajevi navedeni u izvještaju ili će eventualno biti proširena na još neke slučajeve?
PERIĆ: Zakon o VSTS-u propisuje sankcije za povredu sudijskih dužnosti. Sankcije su pismena opomena, javna opomena, novčana kazna do 50 odsto plate do godinu dana, privremeno ili trajno upućivanje u drugi sud i razrješenje dužnosti.