Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, komentarišući činjenicu da je Visoki sudski i tužilački savjeta BiH razriješio dužnosti tužioca Federalnog tužilaštva Branimira Rončevića zbog pozajmljivanja novca od zelenaša, kaže da je činjenica da je bh. pravosuđu odavno potrebno veliko provjetravanje.
`VSTS se nalazi pred velikim izazovom. Ta institucija ima ogromna ovlaštenja i jako veliku moć, zato i odgovornost mora da bude velika. VSTS bi trebalo uvijek da reaguje u pravom momentu i na pravi način. Do sada to nije bio slučaj`, ističe Todorović.
NN: Ima li još sličnih slučajeva u pravosuđu?
TODOROVIĆ: Ima, poprilično. U pravosuđu rade čak i oni koji su odgovorni za ratne zločine. Konkretno, nedavno je novinar RT RS javno iznio podatak da u tužilaštvu u Tuzli radi osoba koja je bila izvršilac ratnih zločina. U sudovima rade ljudi koji su učestvovali u skandaloznim sudskim procesima u toku rata. Ima i onih koji su vezani za korupcionaške afere i određene centre moći. To je neko odgovoran ranije trebalo da otkrije ili da zna. Mnogi koji se nalaze na pravosudnim funkcijama pogrešno su shvatili da je njihovim izborom završena reforma pravosuđa. Svoje stare navike, neprihvatljive pozicijama na kojima se nalaze, ponijeli su sa sobom i počeli raditi po njima.
NN: Koji su još razlozi za loše sprovođenje reforme pravosuđa?
TODOROVIĆ: Ono što je urađeno po pitanju reforme pravosuđa samo je početak dugotrajnog procesa koji se u BiH svakako mora sprovesti. Veliki je broj onih koji su se na volšeban način provukli u toj reformi koju su vršili stranci, nekada po vrlo upitnim kriterijima i u kratkom vremenskom roku. Greška je i to što se odgovorni u pravosuđu ponašaju kao da je reforma završena. Očita je i loša koordinacija između policije, tužilaca i sudija. Kriminalci se često provuku zahvaljujući tome. Problem je i nepostojanje istinske odgovornosti za rad ili nerad u pravosuđu. Tu se stvorila jedna letargija, uprkos visokim platama. Reformu pravosuđa treba nastaviti intenzivno, i kadrovski i tehnološki. Ovakvo pravosuđe nije dovoljno funkcionalno i ne može da izađe u susret potrebama bh. društva.
NN: Uklapaju li se u sve to pohvale koje u posljednje vrijeme VSTS i njegov predsjednik Branko Perić upućuju na rad okružnih sudova i tužilaštava?
TODOROVIĆ: Gospodin Perić nedavno je bio u Bijeljini i pohvalio rad tužilaštva, Osnovnog i Okružnog suda. Samo nekoliko mjeseci prije toga, zbog katastrofalne neefikasnosti, nedopustivih propusta i improvizacije, ubijen je Duško Kondor. Duboko nas je iznenadilo to što je Perić došao ovdje i hvali one koji ne rade dobro svoj posao. Tužilac i sada u tom procesu radi veoma traljavo i katastrofalno loše.
NN: O čemu se tu radi?
TODOROVIĆ: VSTS želi pokazati da dobro radi, isto kao i okružni i kantonalni sudovi, odnosno da sve to što je pod ingerencijom VSTS-a dobro funkcioniše. To, realno, nije istina. Ogroman je broj neriješenih predmeta i sve je u katastrofalnom stanju. To je pokazao i Kondorov slučaj. On je ubijen dva časa nakon razgovora s tužiocem. Postavlja se pitanje ko je iz pravosuđa bio saučesnik u ubistvu, ko je obavještavao okrivljenog kad se Kondor žalio na njega. VSTS je trebalo da utvrdi koje su slabosti bile u tužilaštvu. Protiv tog optuženog bilo je podneseno 20 krivičnih prijava, što znači da je policija dobro uradila svoj dio posla. Sud je procesuirao samo dvije, i to u roku od nekoliko godina. Poslije toga dođe Perić u Bijeljinu i kaže da je tu sve dobro. Tako je rekao ovih dana i za dobojsko pravosuđe, iako i tamo ima niz propusta.
NN: Koji su potezi neophodni i hitni u pravosuđu, kako bi ono kvalitetno obavljalo svoj posao?
TODOROVIĆ: To je sistemsko, kompleksno pitanje. Pitanje funkcionisanja pravosuđa je ogledalo društva. Društvo u kojem postoje politički pritisci i povezanost kriminalnih lobija s politikom i pravosuđem, u kojem ne postoji uspostavljen sistem odgovornosti, i u kojem je moguće kompromitovati ljude koji dobro rade svoj posao, ne može biti kvalitetno. To pitanje zahtijeva i da VSTS radi konstruktivnije i dinamičnije, te da započeta reforma bude nastavljena. Pravosuđe treba da bude i otvorenije. Prolaz kadrova, njihov ulazak i izlazak iz pravosuđa, treba da bude dinamičniji, da mladi, novi, sposobni, nekorumpirani ulaze mnogo lakše, a da iz pravosuđa odlaze oni za koje se dokaže da ne rade ili da rade loše.
Sudija Adamović je žrtva
NN: Kako vidite procesuiranje i oslobađanje sudije Suda BiH Vlade Adamovića koji je bio osumnjičen za seksualno uznemiravanje?
TODOROVIĆ: U društvu gdje ratni zločinci sjede u parlamentima i rade u policiji i u pravosuđu, gdje su ratni zločinci direktori škola, konstruisana je priča oko Adamovića, uz brutalnu i neviđenu hajku sarajevskih medija. Radilo se o neviđenom linču u kome su mu stalno dodavali nove kompromitujuće i, sada se pokazalo, neutemeljene momente. Pokazalo se kako neki ljudi, koji ne pripadaju nijednom lobiju ili koji nemaju određenu vrstu političkog mentorstva, i koji pokušavaju da rade svoj posao, mogu da nastradaju.