BANJALUKA - Međunarodna zajednica je usvojila pristup da OHR ima manje intervencionalistički pristup kako bi se domaćim liderima pružila prilika da pokažu da su u stanju povesti ovu zemlju naprijed, rekao je Brus Berton, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH.
"To međutim ne znači da ćemo besposleno sjediti i gledati kako se poništavaju neki važni koraci kojima je poboljšan svakodnevni život građana", rekao je on.
NN: Odluka o Danu Republike uzburkala je emocije. Ja uvijek zagovaram vladavinu prava, ali je teško ispoštovati odluku Ustavnog suda koja se tiče suštine što mnogi u RS smatraju dijelom identiteta. Kako se može prevazići ova situacija na zadovoljavajući način?
BERTON: Emocije su se zaista dosta uzburkle, i ja to razumijem. Takođe sam svjestan svih medijskih izjava i komentara o odluci Ustvanog suda koja još uvijek nije objavljena. Sada je vrijeme da se stvari smire. Kada vidimo odluku možemo početi razgovarati o njoj i tražiti rješenja. Do tada bih želio da razgovaramo o činjenicama, a one su jednostavne. Prva činjenica je da je Ustavni sud BiH sastavni dio Ustava BiH – Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma koji garantuje mir u BiH i kao takav esencijalno je značajan za implementaciju ovog sporazuma. Druga činjenica je da se u Ustavu eksplicitno kaže da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Ništa neće promijeniti ovaj osnovni uslov koji je temeljna norma u svakom funkcionalnom demokratskom društvu. Kao i uvijek, najbolji način - zapravo, jedini način – da se prevaziđe ovo ili bilo koje drugo pitanje je da se koriste demokratske procedure, u skladu s ustavnim okvirom ove zemlje, kako bi se pronašla rješenja i krenulo naprijed. A to se treba učiniti, kad god je to moguće, putem konstruktivnog dijaloga i kompromisa.
NN: U svakom pravnom sistemu odluke se donose u ime naroda. Šta se dešava kada se pitanje razmatra protiv istog tog naroda koje bi te institucije trebale predstavljati?
BERTON: Ja bih radije rekao da se odluke donose u skladu s Ustavom i kako bi se održala vladavina prava. Neće svako biti zadovoljan sa svakom odlukom, a to je nesto što nije karakteristično isključivo za BiH. Moja zemlja je upravo takav jedan primjer. I mi imamo sudske odluke sa kojima se mnogi ne slažu, ali mi prihvatamo te odluke kao zakon i idemo naprijed. To je osnova na kojoj počiva vladavina prava. Dakle, kao što je bio slučaj u mnogim drugim zemljama, uključujući i ovu, možete biti nezadovoljni odlukom Ustavnog suda, ili, u slučaju moje zemlje, odlukom Vrhovnog suda. Ali to ni na koji način ne mijenja činjenicu da se odluke moraju poštovati.
NN: Da li bi bilo jednostavnije da ove odluke nisu donijele strane sudije koje su nadglasale domaće sudije?
BERTON: Prisustvo međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH je eksplicitno predviđeno Ustavom BiH. Njih bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. To je najjača garancija njihovog profesionalizma i nepristrasnosti. Međunarodne sudije nisu nadglasale nikoga i nema razloga da ih se krivi za odluke koje još uvijek nismo vidjeli. Želim vrlo jasno reći: međunarodne sudije obavljaju svoj posao nepristrasno u okruženju koje je prepuno izazova. Razlog zbog kojeg je okruženje prepuno izazova je vrlo jednostavan: vaša politička elita smatra da je normalno i prihvatljivo pokretati političke napade, jedan za drugim, na pravosuđe i pojedinačne odluke. To više govori o njima nego o institucijama i odlukama koje napadaju. Postoji još jedna stvar koju moramo imati na umu: zakon je isti za sve. Zakon se ne mijenja prema etničkoj pripadnosti sudije koji ga primjenjuje. Ukoliko pogledate odluke koje je Sud donosio tokom proteklih godina, ustanovićete da su donesene neke odluke koje se nisu dopadale predstavnicima različitih grupa ili konstitutivnih naroda. Ali, kao što sam ranije rekao, to je ono na čemu počiva vladavina prava. Ljudima se ponekad odluke neće sviđati, ali se vladavina prava, bez obzira na to, mora poštovati.
NN: Zar se ne slažete da srpski narod zbog ovakvih aktivnosti ima još manje povjerenja u institucije na nivou BiH?
BERTON: Mislim da je kontraproduktivno uvijek gledati na stvari kroz prizmu nacionalnosti. Vladavina zakona ne funkcioniše tako, ona uvijek mora imati prednost i mora ostati pošteđena političkog miješanja. To je u interesu svih građana koji poštuju zakon. Od kako sam u septembru preuzeo dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika, stalno slušam isto od ljudi koji srećem: da žele mir, pravdu, poslove, penzije – bolju budućnost. Žele institucije vlasti koje rade svoj posao efikasno i koje služe njima umjesto interesima malih grupa ljudi. A kako ja vidim, to nema nikakve veze sa tim da li ste Srbin, Hrvat ili Bošnjak.
NN: Zašto se osjetljiva pitanja ne mogu ostaviti po strani, kako bi se pokušali fokusirati na neka konkretnija pitanja koja se tiču svakodnevnog života običnih građana? Kome su sada potrebne ove beskrajne konfrontacije oko ovog izuzetno osjetljivog pitanja?
BERTON: Siguran sam da hiljade običnih ljudi trenutno postavlja isto to pitanje. Naravno, moguće je odabrati da radite u ime običnih građana i da hitno rješavate njihove potrebe. To je jednostavno. Svjesno donesete takvu odluku i jednostavno to uradite. Apsolutno su nam potrebni političari koji će se fokusirati na pitanja kao što su smanjenje stope nezaposlenosti, stvaranje boljih uslova za investicije i poboljšanje životnog standarda građana ove zemlje, bez obzira da li oni žive u RS, FBiH ili Brčko distriktu. Jedini razuman odgovor koji vam mogu dati jeste da je daleko lakše skrenuti pažnju na pitanja koja je lako ispolitizirati da bi se osigurali neki jeftini politički poeni nego se uhvatiti u koštac s teškim ekonomskim pitanjima. Poboljšanje ekonomske situacije i ekonomski oporavak su dugoročna pitanja koja zahtijevaju teške odluke i naporan rad. Političari koji biraju lakše načine da ostanu na vlasti će se na kraju suočiti s katastrofom. Širom svijeta postoje primjeri koji to dokazuju, a u BiH, u tom smislu, nije izuzetak. Siguran sam da birači, kada glasaju, očekuju da oni za koje su glasali ostvare rezultate koji će njima i njihovoj djeci donijeti bolju budućnost. Ne očekuju, odnosno ne žele još uzaludnih političkih igara koje ne vode nigdje. Nadam se da će ovdašnji lideri obratiti pažnju na to i staviti interese građana na prvo mjesto. Naravno, neki će pokušati da skrenu pažnju sa stvarnih izazova sa kojima se obični ljudi suočavaju. Ali takav pristup ne može vječno funkcionisati. Na kraju će ljudi reći da im je dosta. Dosta vještački stvorene atmosfere straha i tenzija. Želimo rezultate. Želimo pristojnu budućnost za svoju djecu.
NN: Neki već pokušavaju navesti visokog predstavnika da interveniše i iskoristi bonska ovlaštenja. Šta bi trebao uraditi u ovoj situaciji?
BERTON: Tokom nekoliko mjeseci, koliko sam na položaju prvog zamjenika visokog predstavnika, shvatio sam da su izvršna ovlaštenja visokog predstavnika dio njegovog mandata o kome se najviše priča. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još jednom je izrazio podršku visokom predstavniku u radu na osiguranju punog poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i u vršenju mandata iz Aneksa X i relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, koji ostaje isti. Kao što znate, tokom godina pristup međunarodne zajednice se promijenio, postao je manje intervencionistički kako bi se domaćim liderima pružila prilika da pokažu da su u stanju povesti ovu zemlju naprijed. To međutim ne znači da ćemo besposleno sjediti i gledati kako se poništavaju neki važni koraci kojima je poboljšan svakodnevni život građana. Bez obzira na to, moram se suzdržati od špekulacija o tome kada će i da li će visoki predstavnik iskoristiti iskoristiti svoje izvršne ovlasti.
NN: Šta je najbolji pristup međunarodne zajednice prema BiH? Treba li da bude više ili manje uključena...? Šta je pravi put?
BERTON: Međunarodna zajednica je ovdje da pomogne i mislimo da ovoj zemlji pomoć još uvijek treba. Opredjeljenje međunarodne zajednice i dalje je čvrsto i značajno, i mislim da tako treba i da ostane, ali izbrano vođstvo takođe treba da pomogne da zemlja krene naprijed. Ispred BiH je jasan put, pri čemu je Reformska agenda EU na prvom mjestu. Reforme, pa onda još reformi – to je nešto na šta se već predugo čeka. Ukoliko BiH želi da se pridruži EU, moraće da promijeni način rada, uključujući i način vođenja politike. Da bi se to desilo, bh. lideri moraće se više fokusirati na važna pitanja, a ostaviti iza sebe prazna politička prepucavanja. Mislim da je EU sasvim jasna kada je riječ o tome da želi da vidi konkretne reforme i rezultate. Vlasti u BiH moraju ostvariti rezultate. Ohrabruje me što je Predsjedništvo BiH i dalje čvrsto opredijeljeno za dalji napredak u provođenju Reformske agende. Organi vlasti i institucije na svim nivoima treba da održe ovaj pozitivni trend u provođenju neophodnih reformi – između ostalog socijalno-ekonomske reforme, reforme iz oblasti vladavine prava, pravosuđa i javne uprave.
NN: Dokle smo stigli u implementaciji Dejtonskog sporazuma? Da li je on proveden ili još uvijek ima elemenata koji se moraju rješiti?
BERTON: Visoki predstavnik je dao detaljan prikaz ukupne implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN u novembru. Puno toga je urađeno, ali puno toga još ostaje da se uradi. Mirovni sporazum nije 'a la carte' meni iz koga možete uzeti ono što vam se sviđa a ignorisati ono što vam se ne sviđa. To jednostavno ne ide tako. Ako mislite na program 5+2, čije je provođenje neophodno za zatvaranje OHR-a, moram reći da je on i dalje aktuelan kao što je bio kada ga je Upravni odbor PIC-a usvojio 2008. godine. Potrebno je da domaći lideri pokažu političku volju i dokažu građanima i međunarodnim partnerima BiH da su u potpunosti opredijeljeni za poštivanje mirovnog sporazuma. To se odnosi na njihovu obavezu da ispune 5 ciljeva i 2 uslova za zatvaranje OHR-a.
NN: Hoće li biti referenduma u RS o odlukama visokog predstavnika?
BERTON: Stav OHR-a je jasan: U svom nedavnom specijalnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN, visoki predstavnik je, u svojstvu konačnog autoriteta za tumačenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ocijenio da je jasno da RS krši Mirovni sporazum, posebno njegove Anekse IV i X. Upravni odbor PIC-a je nedvosmisleno konstatovao da bi najavljeni referendum u RS predstavljao fundamentalno kršenje Mirovnog sporazuma, te predstavljao osporavanje jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Pitanja vezana za državne pravosudne institucije spadaju u ustavne nadležnosti države a ne entiteta, dok su status i ovlasti visokog predstavnika pitanja koja proizilaze iz Mirovnog sporazuma i međunarodnog prava, te stoga ne spadaju u djelokrug entiteta. Da li će organi vlasti RS nastaviti sa ovim očitim kršenjem Dejtonskog sporazuma, ostaje da se vidi. Moraćete pitati njih. Moj jasan savjet njima, i koristim ovu priliku da ga ponovim, je da odustanu od referendum i da u potpunosti ispoštuju i rade u okviru Mirovnog sporazuma.
NN: A šta je sa referendumom o Danu Republike? Da li bi takav referendum bio kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma?
BERTON: Koliko mi je poznato, takav referendum nije najavljen. Ono što mogu reći je da bez obzira na to da li je riječ o ovom ili drugom pitanju, politička klasa u ovoj zemlji treba poduzeti one korake kojima će povećati šanse za postizanje produktivnog kompromisa, umjesto da ih ograničavaju. U čemu je svrha zauzimanja stava koji ne omogućava kompromis? Da li je to pristup koji će funkcionisati u BiH? Mislim da svi znamo odgovor na ova pitanja. Da odgovorim na Vaše konkretno pitanje, mislim da nije korisno špekulisati o referendumu dok ne vidimo kakvo će biti pitanje. Ako bude daljih odluka o referendumu, visoki predstavnik će ih naravno procijeniti u skladu sa svojim mandatom iz Mirovnog sporazuma i rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, kao što je bio slučaj i sa odlukom o referendumu usvojenom u julu.
NN: Da li bi bilo u redu da građani RS izraze svoje mišljenje ukoliko bi pitanje bilo ne da li se protive odluci Suda nego šta misle o 9. januaru kao o Danu Republike?
BERTON: Imam puno bolji prijedlog. Treba sačekati da se odluka objavi, pročitati je, i putem političkog dijaloga naći prihvatljiv način da se ona provede. A dok čekamo, treba se usredsrediti se na ostvarivanje konkretnih rezultata za rješavanje hitnih problema sa kojima se tako mnogo građana ove zemlje suočava. Ne sumnjam da bi građanima bilo draže da vide da političari troše svoju energiju na otvaranje novih radnih mjesta, borbu protiv korupcije i poboljšanje kvaliteta usluga.
SIPA je obavijestila MUP o akciji
NN: Kako gledate na posljednja dešavanja u vezi sa akcijom SIPA-e u policijskoj stanici u Novom Gradu?
BERTON: Prema dostupnim informacijama, SIPA je zaista unaprijed obavijestila MUP RS o planiranoj operaciji na ovom području, i zatražila tehničku pomoć od njega, koja joj je i pružena. Koliko mi znamo, u toku operacije nije došlo ni do kakvih incidenata i određene osobe su uhapšene. Zato je zaista teško shvatiti zašto su organi vlasti RS reagovali onako kako smo svi vidjeli. Na to pitanje još nema odgovora. Jedna stvar je jasna: državne agencije za provođenje zakona i pravosudni organi imaju nadležnost da rade u potpunosti na teritoriji cijele BiH, i ta nadležnost se mora potpuno i bezuslovno poštovati. Entiteti imaju ustavnu obavezu da poštuju odluke institucija BiH. Želim biti veoma jasan kada je riječ o ovome. Nezavisnost državnog pravosuđa i operativna nezavisnost državnih agencija za provođenje zakona ne smiju se dovoditi u pitanje.