BANJALUKA - Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS počela je u ponedjeljak s radom, a jedan od glavnih razloga osnivanja je neažurnost sudova i činjenica da se ovi sporovi pred osnovnim sudovima vode od tri do pet godina.
"Rješavanje ovih sporova pred sudovima je veoma sporo, skupo i najveći teret je na radniku, odnosno karici koja je finansijski najslabija, tako da mirno rješavanje sporova stvara veću sigurnost i kod radnika i kod poslodavaca, a stabilizovaće i socijalne prilike", kazao je Čedo Kovačević, pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje RS.
Agencija ima nadležnosti i u individualnim i kolektivnim sporovima, a rješavaće probleme u vezi s otkazima, neisplaćenim platama, naknadama, prevozom, toplim obrokom, otpremninama, kolektivnim ugovorima, sindikalnim organizovanjem itd.
Postupak za pokretanje alternativnog rješenja radnog spora je veoma jednostavan i radnik ili poslodavac uz osnovne podatke se obraća Agenciji i bira miritelja, a osnovna pretpostavka je dobrovoljnost obje strane da se taj spor riješi.
Kovačević je istakao da je za rad Agencije, čije je sjedište u Banjaluci, obezbijeđeno 144.000 KM inicijalnih sredstava, te da Vlada RS polaže veliku nadu u rad ove agencije, dok slične uveliko funkcionišu u nekim evropskim zemljama.
Sporovi pred ovom agencijom trebalo bi da budu rješavani u roku od 30 dana, a prema očekivanjima i procjenama do kraja godine trebalo bi da bude riješeno oko 100 radnih sporova.
Borislav Radić, v.d. direktora Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, rekao je da je za rad ove agencije imenovano 20 miritelja i 12 arbitara, te da će odluke arbitražne komisije imati gotovo istu snagu kao i pravosnažne sudske presude.
"Postoji i zakonska mogućnost da se od osnovnih sudova traži izvršenje odluke arbitražne komisije, ali mislimo da do toga neće doći, jer su stranke dobrovoljno pristale na alternativno rješavanje spora", kazao je Radić.
On je podsjetio na podatke Saveza sindikata RS da se trenutno pred sudovima u RS vodi oko 69.000 radnih sporova, te da su samo radnici MUP-a RS podnijeli oko 6.000 žalbi zbog neisplate toplih obroka i nadoknada za prekovremeni rad.