SARAJEVO - Rasprava o Prijedlogu budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza na sjednici Predstavničkog doma bh. parlamenta pokazala je danas da ovim dokumentom niko nije zadovoljan, ni pozicija ni opozicija.
Iz vladajućih stranaka (SNSD i SDP) negodovali su zbog promjena koje je u Nacrtu budžeta od oko 1,8 milijardi KM izvršilo Predsjedništvo BiH, odnosno njegov bošnjački i hrvatski član. U odnosnu na nacrt usvojen u Vijeću ministara, Predsjedništvo je unutar iznosa od 950 miliona KM za institucije BiH izvršilo preraspodjele i za 18,7 miliona KM povećalo budžet za šest institucija.
Poslanici o Prijedlogu državnog budžeta za narednu godinu nisu glasali do zaključenja sutrašnjeg broja "Nezavisnih".
"Moraćemo ga puno korigirati u drugom čitanju i amandmanskoj fazi kako bismo ga vratili u formu usvojenu u Vijeću ministara", rekao je Anto Domazet, poslanik SDP-a, ocijenivši da je, unatoč svemu, državni budžet stabilan.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a, najviše je negodovala zbog predloženog povećanja budžeta Tužilaštvu BiH i Ministarstvu odbrane.
"Ako je Predsjedništvo predlagač budžeta, gdje su sada njegovi članovi da ga obrazlože? Ako budžet usvaja većina, kako su ga onda opozicioni kadrovi u Predsjedništvu (Željko Komšić i Bakir Izetbegović) mogli predložiti preglasavanjem srpskog člana (Nebojša Radmanović), koji je jedini dio vladajuće većine", kritikovala je Majkićeva.
Poručila je da će Predstavnički dom u ponedjeljak, kada bude razmatrao budžet u drugom čitanju, amandmanima morati vratiti ovaj dokument u nacrt "prije nego što je izmasakriran u Predsjedništvu BiH".
Milorad Živković (SNSD), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odgovorio je da budžet nije ni opozicioni ni stranački, nego podanički.
"MMF nam postavlja neke rokove i sad lamentiramo što su oni probijeni neusvajanjem budžeta. Najbolje je da idemo na privremeno finansiranje i tako kažemo MMF-u ko ovdje diktira rokove", kazao je Živković.
Boško Tomić (SNSD) tražio je i da se objasni povećanje budžeta za Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i za Agenciju za borbu protiv korupcije BiH. On je ocijenio dobrim samo to što je zadržan okvir od 950 miliona KM za finansiranje bh. institucija te upozorio na ogromnu sumu koja ide na servisiranje vanjskog duga (846 miliona KM).
"Loše je što u prijedlogu nisu smanjeni troškovi održavanja vozila i zakupa za smještaj institucija, za šta sada ide godišnje oko 30 miliona KM", ocijenio je Tomić.
BiH neće upasti u dužničko ropstvo zbog aranžmana s MMF-om, rekao Špirić
Iz HDZ BiH poručili su da oni u prvom čitanju (izjašnjavanje o principima) podržavaju budžet, ali da će u amandmanskoj fazi tražiti, prije svega, smanjenje troškova zakupa i povećanje sume za kupovinu objekata, čime bi na ekonomičniji način bio riješen problem smještaja institucija.
"Vidimo da je budžet institucija dvije godine zaredom isti i ne vidim razloga zašto ovoliko raspravljamo. Hajde da ga odmah usvojimo", kazao je Dragan Vrankić, zastupnik HDZ BiH.
Poslanici opozicione SDA, iako je na prijedlog njihovog stranačkog kolege u Predsjedništvu BiH Bakira Izetebgovića povećan budžet šest institucija, poručili su da je neprihvatljivo mali iznos od 950 miliona KM za institucije BiH. Oni smatraju da je ova suma, dok se konstantno povećavaju budžeti entiteta, nedovoljna za nesmetano funkcionisanje bh. institucija.
"Potrebno je ovaj iznos povećati za najmanje 50 miliona KM kako bi one mogle ispuniti svoju obavezu", izjavio je Salko Sokolović, poslanik SDA.
Beriz Belkić, poslanik opozicione Stranke za BiH, istakavši da njegova stranka neće podržati budžet u prvom čitanju, rekao je da je nejasno ko stoji iza budžeta i koja ga parlamentarna većina podržava.
Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH, objasnio je poslanicima da je predlagač budžeta Predsjedništvo BiH, koje je, u odnosu na nacrt, uradilo korjenite promjene ulaganjem oko 80 amandmana. Kazao je i da BiH neće upasti u dužničko ropstvo zbog aranžmana s MMF-om jer ova institucija daje kratkoročne kredite.
Rasprava o "Elektroprenosu BiH"
Predstavnički dom raspravljao je danas i o zahtjevu Vijeća ministara BiH za usvajanje izmjena Zakona o "Elektroprenosu BiH" po hitnom postupku, kojima bi se omogućilo da entiteti sada mogu podijeliti oko 130 miliona dobiti ove zajedničke kompanije. Uz opozicione stranke (SDA, SBiH, HSP i SDS), ovoj hitnoj proceduri usprotivila se i SBB, koja je dio vladajuće većine. Protivnici ovih izmjena traže garanciju da će, prije podjele dobiti entitetima, biti urađen plan ulaganja u elektroprenosnu mrežu, ali i da će biti urađena revizija finansijskih izvještaja od 2007. godine. Tokom rasprave istaknuto je da na računu ove firme godinama stoji neiskorišten 301 milion.
Drskost OHR-a
Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, izjavila je da je poziv OHR-a upućen Parlamentarnoj skupštini BiH da ne usvoji predložene izmjene Zakona o "Elektroprenosu BiH", jer se njima, kako su naveli, ugrožava sposobnost ove kompanije, još jedna drskost ove organizacije, koja cijeli niz godina tiraniše građane i institucije ove zemlje.
"Drskost je to što OHR vrši pritisak na zakonodavni organ u kojem se nalaze predstavnici izabrani direktno od naroda. Drskost je i to što žele da spriječe suvlasnike kompanije, a to su dva entiteta, da sami odlučuju o investicijama, kao i da podijele dobit koja im pripada", istakla je Cvijanovićeva. (Srna)