SARAJEVO - Zemlje članice NATO-a rado bi vidjele sve zemlje zapadnog Balkana u ovom savezu, ali neizvjesno je kakva odluka će biti donesena krajem iduće sedmice u vezi s prijemom BiH u Akcioni plan za članstvo (MAP).
Kazao je ovo juče generalni sekretar NATO-a Andres Rasmusen nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i Nebojšom Radmanovićem.
"Ne mogu da prejudiciram stvari i da kažem kakvu će odluku donijeti ministri inostranih poslova NATO-a u vezi sa prijemom BiH u MAP. Mnogo je u BiH urađeno na reformi odbrane i ima značajnih pomaka, ali članstvo u NATO-u se ne poklanja i sve zemlje moraju ispuniti standarde", rekao je Rasmusen, koji je u četvrtak bio u Crnoj Gori.
Silajdžić tvrdi da se pred BiH postavlja novi uslov za prijem u MAP i dalji put ka NATO-u i da je sve vezano za butmirski proces.
"Ispunjavali smo ono što se traži za pristupanje NATO-u i bili smo hvaljeni za to. Odjednom ova predstava u Butmiru u vezi sa reformom Ustava zbog loše izvedbe uslovljava nas napretkom ka NATO-u. Ovo stvara jako lošu atmosferu, frustrira ljude i kada to povežemo sa viznom liberalizacijom gdje pojedini poslanici u Evropskom parlamentu čine sve da nam se oteža, onda je stanje zabrinjavajuće. To je posebno frustrirajuće za Bošnjake", kazao je Silajdžić.
Rasmusen je naglasio da niko ne povezuje butmirski proces i prijem u MAP, niti je to bilo kakav novi uslov.
"Nije butmirski proces u vezi sa uslovima za prijem u NATO, a nama bi bilo drago da se postigne dogovor među političkim liderima u BiH o neophodnim reformama", rekao je Rasmusen.
Silajdžić je podsjetio na raniji odnos prema BiH i upozorio na posljedice koje mogu proizaći iz zastoja evroatlantskih integracija.
"Znamo za potrebu da se nad BiH drži embargo namjerno i da su SAD htjele ukidanje embarga, a evropske zemlje nisu. Nažalost, to je zbog toga što u ovoj zemlji ima muslimana. To se jasno vidi. I to kaže Klinton, a ne ja", rekao je vidno uzbuđeni Silajdžić nakon sastanka sa Rasmusenom.
Silajdžić je zamolio Rasmusena da prenese ministrima zemalja NATO-a koliko je napredak BiH važan za njenu budućnost.
"Pitanje je šta se može dobiti ako je nedostižan i MAP", rekao je Silajdžić.
Ministri inostranih poslova NATO-a odlučiće iduće sedmice o prijemu BiH i Crne Gore u MAP, koji se smatra zadnjim stepenom prije punopravnog članstva. Svrha MAP-a je da zemlji kandidatu omogući ispunjavanje NATO-ovih standarda u područjima poput reforme Oružanih snaga, civilnog nadzora nad Oružanim snagama i transparentnosti vojnog budžeta.
Rasmusen se juče sreo sa članovima Kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH i predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Nikolom Špirićem.
On je od generalnog sekretara zatražio podršku naporima BiH da uđe u MAP, te istakao da je uspjeh dosad provedenih reformi garancija koja pruža BiH osnov da može zakoračiti u narednu fazu saradnje sa NATO-om.
Učešće OS BiH u Avganistanu
Rasmusen je pozdravio odluku BiH da šalje vojnike u misiju ISAF u Avganistanu, te kazao da želi vidjeti napredak između BiH i NATO-a.
"Nismo o tome mnogo pričali jer smo se fokusirali na MAP. Podstičem i podržavam sve saveznike i partnere da se pridruže toj misiji u Avganistanu i daju svoj doprinos i donijećemo neke važne odluke koje se tiču te misije", kazao je Rasmusen.