MOSTAR, SARAJEVO - Tek nešto više od 30 dana ostalo je do raspisivanja općinskih izbora u BiH (2. maj), no još se ni ne nazire rješenje o statusu grada Mostara, koji bi tako mogao ostati bez još jednih lokalnih izbora i ući u osmu godinu političke krize.
Da bi stvar bila dramatičnija, posljednjih dana sigurnosna situacija u Mostaru je pogoršana (mnogi će reći planski), a sve je eskaliralo događajima koji su uslijedili nakon postavljanja velike "šahovnice" na brdu iznad grada.
Svi se slažu u jednom, najveću odgovornost za novonastalu situaciju imaju lokalna rukovodstva koalicionih partnera HDZ-a i SDA, ali i lideri ovih partija, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.
U ovom trenutku, Centralna izborna komisija (CIK) BiH i dalje ima nejasnu situaciju u vezi s mogućnošću raspisivanja lokalnih izbora u ovom gradu.
Na pitanje vjeruju li da će HDZ i SDA uskoro uskladiti status grada sa odlukom Ustavnog suda BiH, kako bi se konačno mogli provesti izbori, iz CIK-a navode "da su optimisti".
"Kada u maju budemo raspisivali izbore, tada ćemo saopštiti i kakvo je rješenje za grad Mostar", kazala je za "Nezavisne" Maksida Pirić, portparol CIK-a. A cijela priča datira još od 2004, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Statut grada Mostara, ali istovremeno odredbe o Mostaru ugradio u Izborni zakon (IZ) BiH.
Prema tom statutu i tim odredbama, dotadašnje mostarske općine postale su izborne jedinice gradskog područja (šest područja). One su odredile da se od ukupno 35 odbornika, koji se biraju u Gradsko vijeće (GV), 18 bira s tih područja, a 17 sa područja grada.
Ista odluka utvrdila je i način izbora u GV, i to na dva načina. Naime, određeno je da šest izbornih područja daju po tri odbornika u GV (ukupno 18), iako u njima živi različit broj birača, a da se drugih 17 bira iz Gradske izborne jedinice (područje grada Mostara), tako da je od uvođenja Ešdaunovog modela svaki Mostarac na izbore izlazio sa po dva listića.
Istrovremeno, Ešdaun je nametnuo i malu centralnu zonu, u kojoj živi 3.000 stanovnika, ali koja uopće nije bila predstavljena u GV?!
Situacija je eskalirala nakon što je Klub Hrvata u Domu naroda parlamenta BiH Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev da se neustavnim proglase odredbe u IZ BiH po kojima različit broj birača bira jednak broj odbornika (vijećnika). Ustavni sud BiH 2009. djelimično je uvažio ovu žalbu, odlučujući da te odredbe nisu u skladu sa Ustavom BiH te je svojom odlukom U9/09 naredio PS BiH da u roku od šest mjeseci uskladi IZ BiH sa njihovom presudom. Dakle, od tada, faktički od početka 2010. godine, PS BiH taj nalog nije provela, a politička i ustavno-pravna kriza u Mostaru je postala konstanta.
Povrh svega, sve ove godine drugi ključni problem je u tome što HDZ i SDA najprije žele da razriješe ustroj grada (unutrašnju organizaciju), pa tek onda da razgovaraju o usklađivanju Statuta kako bi se napokon mogli provesti izbori.
Posljednjih nekoliko sedmica podigla se velika prašina nakon novih prijedloga za Mostar, od kojih onaj SDA predviđa da se u Mostaru formiraju dvije gradske zone, jedna na područjima bivših bošnjačkih općina, a druga bivših hrvatskih, što bi, faktički, predstavljalo nacionalnu podjelu grada.
Istovremeno, u HDZ-u ne kriju da kroz ovo pitanje žele da riješe i način izbora hrvatskog člana Predsjedništva, te glasanje u Domu naroda BiH, ali i nude prijedlog koji bi podrazumijevao grad sa sedam izbornih jedinica.
Prijedloge su istakli i SDP i DF, te Centar za mir i multietničku saradnju na čelu sa bivšim gradonačelnikom Safetom Oručevićem, ali i Koordinacija srpskih udruženja, koji su stava da Mostar mora ostati jedinstven grad.