BANJALUKA - Ako se primijeni Pravilnik Centralne izborne komisije BiH o načinu raspodjele mjesta u biračkim odborima, to će dovesti u pitanje legitimitet i legalitet kompletnog izbornog procesa u oktobru, upozoravaju najveće političke partije u RS.
Primjenom složenog matematičkog modela dolazi se do nevjerovatnog rezultata da bi u Banjaluci u biračkim odborima bilo više mjesta za Stranku za bolju budućnost od SNSD-a, SDS-a i PDP-a zajedno.
Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a, kaže da je teško ocjenjivati pozadinu ovakve odluke CIK-a o načinu raspodjele mjesta, uz ocjenu da je evidentno da biračka mjesta "koloniziraju stranke iz FBiH", čime su sve stranke pozicije i opozicije iz RS dovedene u neravnopravan položaj.
"Od nekih 1.400 mjesta u biračkim odborima u Banjaluci svih pet parlamentarnih stranaka treba da imaju manje od 100 mjesta, a stranke iz FBiH treba da dobiju više od polovine biračkih mjesta u Banjaluci", kazao je Radojičić dodajući da je slična situacija s cijelom RS.
Prema njegovim riječima, konkretna posljedica će biti da će biračke odbore u RS potpuno preuzeti stranke iz FBiH, što se nikad nije desilo i ima i te kako opasnu političku konotaciju.
"Nadam se da će CIK na žestoke reakcije iz RS u naredna dva dana promijeniti svoju odluku, jer su izborni rokovi kratki. Ako do toga, pak, ne dođe, mi u RS moramo razgovarati o vrlo oštrim i radikalnim odgovorima jer se ne može desiti da stranke iz FBiH potpuno pokriju RS i kontrolišu cijeli birački proces", upozorio je Radojičić.
Po tim čudnim kvotama, sve stranke koje su samostalne dobijaju svoje procente za učešće u odborima, a koalicije dobijaju otprilike trećinu te kvote.
SNSD dobija trećinu kvote Sefera Halilovića, a SDS između polovine i trećine kvote SBB-a i to u RS.
Aleksandar Radeta, iz Gradske izborna komisije u Banjaluci, kazao je da su već dobili primjedbe stranaka, jer ako se primijeni pravilnik konkretno na Banjaluku, političke stranke koje su predviđene kao koalicije u nepovoljnijoj su situaciji.
Radi se o složenom matematičkom modelu na taj način što se ide na broj članova biračkih odbora podijeljeno sa brojem stranaka.
Međutim, primjenom pravila lako se može zaključiti da su koalicije zaista u nepovoljnijoj situaciji.
Radeta kaže da se u praksi može desiti da dvije najjače koalicije u RS imaju svako 69. mjesto, što znači da je praktično moguće da bi u Banjaluci bilo biračkih mjesta bez ijednog predstavnika najjačih stranaka iz RS.
I opozicija u RS je ogorčena načinom na koji se biraju članovi biračkih odbora.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, smatra da bi ovaj potez mogao da ugrozi čitav birački proces, jer će u RS izostati međusobna kontrola dva najveća politička bloka što može da dovede u pitanje legalnost i legitimnost izbora.
On kaže da je CIK-u ukazano na probleme i da će se pronaći rješenje kako ne bi došlo do kriminalizacije izbora.
Dragan Ćuzulan, generalni sekretar SDS-a, smatra da se ovim potezom otvaraju širom vrata za korupciju jer veliki broj malih stranaka neće imati ljudi da popuni odbore pa je moguće da će mjesta prodavati finansijski moćnijim partijama.
CIK: Moguće promjene pravilnika
Maksida Bajramović, portparol CIK-a, kazala je juče da su dobili primjedbe na primjenu uputstva o raspodjeli mjesta u biračkim odborima, dodajući da će se te primjedbe razmatrati danas ili sutra.
Ona nije mogla reći da li će biti doneseno novo uputstvo ili će postojeće biti dopunjeno.
Prema njenim riječima, problem predstavlja i to što su određene odredbe Izbornog zakona kontradiktorne što stvara dodatne probleme u rješavanju ovog pitanja. Bajramovićeva smatra da je pred CIK-om težak zadatak jer treba da pomiri sve zakonske norme i da svi budu zadovoljni.
Čudna formula
Prema uputstvu CIK-a, popunjavanje 1.278 članova biračkih odbora u Banjaluci, koji broje tri ili pet mjesta u zavisnosti od biračkog mjesta, vršiće se iz dvije "grupe", jedne koju čini 20 partija koje izlaze samostalno i druge u kojoj je 69 partija koje čine koalicije.
Prvo mjesto u odborima se popunjava iz druge grupe po takozvanoj vertikali. To se radi na taj način što će se prvo broj od 260 biračkih mjesta podijeliti sa brojem partija druge grupe (69) tako da će svaka stranka dobiti po 20 mjesta. Potom će svaka stranka tih 20 članova rasporediti u jedan od 260 odbora.
Preostalih 1.018 mjesta popunjavaju redom partije iz prve grupe stranaka.
To znači da će neka stranka ili kandidat iz prve grupe imati na raspolaganju čak 50 mjesta.