SARAJEVO - Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji pomoćnicima ministara i sekretarima ukida status državnih službenika, nakon gotovo pet mjeseci praznog hoda danas će se ponovo naći na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara.
U međuvremenu vođene su mučne političke rasprave i lobiranja u vezi s potrebom (ne)usvajanja ovakvog zakona koji predviđa da pomoćnici i sekretari od sada budu imenovani dužnosnici, čiji će se mandat vezati za mandate ministara. Po jednima, ovo je sjajan zakon, prevashodno iz razloga što predviđa "razvaljivanje" pomoćničke i sekretarske jezgre u institucijama BiH, koje su u protekle dvije decenije postale otuđeni centri moći. Međutim, po drugima, ovakav jedan zakon daje političkim partijama i njihovim liderima još veću snagu i ovlasti da institucije BiH instrumentaliziraju, odnosno da one postanu servis vladajućih politika.
Sredinom oktobra prošle godine ovaj zakon već je bio na sjednici Vijeća ministara, no tada je skinut s dnevnog reda zbog fizičkog neprisustva resornog ministra, ali i potrebe za dodatnim političkim usaglašavanjima.
U međuvremenu ništa se posebno nije dogodilo, što su potvrdili i iz Ministarstva pravde.
"Ministarstvo pravde BiH ranije je uputilo ovaj prijedlog zakona Vijeću ministara na usvajanje. On je tada skinut s dnevnog reda, ali nije vraćen na doradu. Ministarstvo pravde BiH nije vršilo nikakve dodatne izmjene zakona", kazala je portparol Ministarstva Marina Bakić.
Slavo Kukić, mostarski profesor i politički analitičar, smatra da našoj zemlji i društvu zakon kreiran na ovakav način nikako ne treba.
"Treba samo iskopirati dobra iskustva, a ta iskustva idu u pravcu da državne strukture moraju biti stabilne, bez obzira ko je trenutno na vlasti", kaže Kukić.
Ističe da nije dobro rješenje po kojem će "s jednim ministrom odlaziti sve, a s drugim dolaziti sve". Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), koji godinama prati rad institucija BiH, nada se da će ministri postići konsenzus.
"Mislim da je Vijeće ministara svjesno određenih grešaka koje su urađene prilikom razmatranja i usvajanja federalnog zakona, te da slične pogreške ovoga puta neće biti ponovljene. Dakle, treba uzeti sve pozitivne i negativne konsekvence koje može proizvesti spomenuti zakon, a konačni cilj treba da bude efikasnija, transparentnija, odgovornija, fleksibilnija i racionalnija državna služba, što su važni principi i zahtjevi iz Reformske agende", ističe Ćavar.
On poručuje kako treba izbjeći potpunu političku kontrolu rada cijele državne službe, što znači da treba uvažiti isključivo princip izbora najboljih kandidata.