Boško Čeko, glavni revizor javnog sektora Republike Srpske, tvrdi da je ponovo izložen pritiscima, samo ovaj put ne od političara, kao ranije, već zbog sudskih tužbi koje "na njegovo ime i adresu" stižu već neko vrijeme. Najnovija u dugačkom nizu stigla je prije koji dan, kad ga je jedan bivši visoki zvaničnik RS tužio zahtijevajući odštetu od 50.000 maraka, zbog njegovih medijskih istupa. Šef revizije, u čiji integritet ne sumnja ni vlast ni opozicija, podsjeća, međutim, i one koji ga tuže i one koji mu sude, da uživa imunitet od ovakvih tužbi.
"Neću spominjati imena, ali protiv mene je podneseno više tužbi, a neke se još najavljuju. Tužbe se uglavnom odnose na moje javne istupe u vezi sa revizorskim izvještajima od prije nekoliko godina. Želio bih sve podsjetiti da sve što radim, radim u skladu sa zakonom, jer u javnost ne iznosim nekakve privatne informacije, već one o radu službe", ističe Čeko.
NN: Pa šta ćete sad, hoćete li na sud?
ČEKO: Pazite, stvar je u tome da Zakon o reviziji javnog sektora iz 2005. godine daje imunitet glavnom revizoru. Sudije bi trebalo da pročitaju zakon i vide da uživamo imunitet u radnjama koje se odnose na naš rad, naravno, osim krivičnih djela.
NN: I kako se nosite s tim, jer nije, sigurno, lako da Vam svaki drugi dan stigne neka tužba?
ČEKO: Jako je teško raditi u takvim okolnostima. Ja jednostavno ne mogu da odbijem medije i javnost od našeg rada, jer smo javna institucija. Pa, zato nam je zakonodavac i dao imunitet da bismo bili nezavisni i slobodni u svom radu.
NN: U posljednje vrijeme obavili ste više izvještaja o poslovanju institucija, uglavnom pozitivnih. Može li se iz toga izvući zaključak da jača finansijska disciplina?
ČEKO: U ovoj godini završili smo 14 izvještaja, od kojih je jedan negativan, i to onaj vezan za rad službe predsjednika RS. Jedanaest je pozitivno, a u dva smo izrazili mišljenje sa rezervom. Opšta je konstatacija da je došlo do jačanja finansijske discipline. Vidite šta se sada dešava - budžet se ne probija, kao što je ranije bio slučaj. Inače, za ovu godinu smo planirali 54 revizije, od čega se njih 26 odnosi na budžet RS, Vladu i ministarstva. Do 31. avgusta mora biti gotov konsolidovani izvještaj o budžetu RS, a poslije toga će naši revizori biti usmjereni prema opštinama i javnim preduzećima.
NN: Je li time obuhvaćen i izvještaj koji tretira izgradnju nove zgrade Vlade RS, o čemu se mnogo polemisalo u javnosti?
ČEKO: Ta revizija je već u toku. Riječ je o specifičnoj reviziji, pošto su se poslovi vezani za izgradnju nove zgrade Vlade obavljali preko više ministarstava. Ovih dana se očekuje nacrt izvještaja o radu Sekretarijata Vlade koji će jednim dijelom tretirati i izgradnju nove zgrade. Ali, kompletna slika će biti poznata kad bude izrađen konsolidovani izvještaj Vlade, zbog toga što je Vlada donosila odluke i jer su u njihovo ime potpisivani ugovori.
NN: Ta revizija je dosta osjetljiva - da li Vas je, možda, neko zvao iz Vlade zbog toga i ima li problema?
ČEKO: Ne, nema. Za sada nema problema. Mi radimo svoj posao. Možda, nekih problema može biti samo kad se pojavi izvještaj, ako neko bude nezadovoljan njegovim sadržajem.
NN: Generalno, kod većine Vaših izvještaja primjedbe se odnose najčešće na javne nabavke. Imate li i Vi utisak da je ovaj zakon neadekvatan i pun propusta, kako mu mnogi često prigovaraju?
ČEKO: Činjenica je da je Zakon o javnim nabavkama pun propusta i nedorečenosti, zbog čega bi ga trebalo mijenjati. Čak i instrukcije koje daje Agencije za nabavke dosta su uopštene, kao što je, na primjer, slučaj kad se primjenjuje odredba o takozvanim tajnim nabavkama. Zbog takvih rješenja danas se svako može pozvati na tajnost, bez obzira na šta se nabavka odnosi. Zakon je izgubio svoju svrhu, jer je cilj javnih nabavki da se kupi najbolji proizvod po najboljim cijenama. Takođe, diskutabilna je odredba zakona koja dopušta kupovinu nekretnina bez javne nabavke. Zato neki, na primjer, i neće htjeti da grade zgrade, jer onda moraju za sve da raspisuju tender. Istovremeno, zakon otvara prostor za njegova različita tumačenja, pa, recimo, pojedini klijenti pitaju Agenciju za dijelove nabavki koje im idu na ruku, ne prikazujući im kompletnu situaciju.
Svi skidaju odgovornost sa sebe
NN: Jeste li upoznati dokle je stigla istraga u slučaju službe predsjednika RS, nakon što ste tužilaštvu poslali revizorski izvještaj?
ČEKO: Ne, ali niko nije ni dužan da me obavještava. Ja sam svoj dio posla odradio pošto sam izvještaj predao tužilaštvu i MUP-u. Uskoro će se o tome odrediti i Skupštinski odbor za reviziju. Posao svih ovih nadležnih institucija je da istraže navode iz izvještaja. Samo, nije mi shvatljivo kako je svako sa sebe skidao odgovornost kad je objavljen naš izvještaj. Eto, tada sam u medijima pročitao kako jedno tužilaštvo tvrdi da nije nadležno za istragu, ono drugo kaže da je to, u stvari, posao Odbora za reviziju, dok ovi, pak, kažu da to nije posao za tužioce. Iz toga mogu samo izvući zaključak da je riječ o prilično vrućem krompiru.