BANJALUKA - - Evropska komisija upozorila je vlasti BiH na očajno stanje zatvorskog sistema i zatražila da budu riješeni problemi s pretrpanim ćelijama, lošim liječenjem i zlostavljanjem zatvorenika.
U izvještaju o napretku BiH, koji je Savjetu ministara predat početkom novembra, ukazano je na loše stanje u zatvorima i potrebu uvođenja jedinstvenog sistema koji bi osugirao da se poštuju ljudska prava zatvorenika.
"Zatvori, i nadzor nad njima, moraju se unaprijediti kako bi se riješili problemi pretrpanosti, očajnih životnih uslova, neadekvatne medicinske pomoći i psihičkog zlostavljanja od strane zatvorskih čuvara", ocijenjeno je u izvještaju.
Zatvorski sistem, tvrde, prepun je rupa - nema ujednačene sudske prakse u izricanju kazni, niti su entitetski zakoni o zatvorima usklađeni sa Krivičnim zakonom i državnim zakonom o izdržavanju krivičnih sankcija. Ukazano je, takođe, da ne postoji odvojeni zatvori za žene i konstatovano da se ne primjenuje ni institucija društveno korisnog rada, koja je, kao zamjena za blaže kazne, uvedena u naše zakone još 2003. godine.
Feliks Vidović, ministar pravde FBiH, priznaje da su zagušene ćelije jedan od gorućih problema s kojim se suočavaju zatvori, pogotovo oni u FBiH, ali, ipak, odbacuje tvrdnje o široko raširenoj pojavi maltretiranja zatvorenika, kako je to naznačeno u izvještaju Evropske komisije.
"Čak se zna desiti da u zatvoru nemaju gdje da smjeste zatvorenike, kada ih sud pošalje na izdržavanje kazne. Takođe, bilo je slučajeva maltretiranja zatvorenika, ali ne možemo govoriti o pravilu, već o izolovanim slučajevima", rekao je Vidović. Izlaz iz ove situacije, tvrdi, samo je jedan - izgradnja novih ili proširenje postojećih zatvora.
U izvještaju o napretku, Evropska komisija je zamjerke uputila i na račun rada pravosudnog sistema. Dešava se, tvrde, da sudije u nižim sudovima često zanemaraju osnovni princip da je neko nevin, dok se ne dokaže drugačije. Nije rijetko, kažu, da sudije i ne obavijeste optužene o mogućnosti korištenja advokata po službenoj dužnosti, koje plaća država. S druge strane, besplatna pravna pomoć, tvrde, pruža se od slučaja do slučaja i često zavisi od rada nevladinih organizacija.
Ipak, Branko Perić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, tvrdi da se primjedbe Evropske komisije u vezi s radom sudija odnose na pojedinačne slučajeve i da to, generalno, nije izražen problem. Ali, priznaje da drugi problemi postoje.
"Činjenica je da se ne koristi institut društveno korisnog rada i da država nije obezbijedila besplatnu pravnu pomoć, za one koje ne mogu platiti advokata. Za sada, kancelarije besplatne pravne pomoći, iz budžeta se finansiraju samo u distriktu Brčko i Zeničko-dobojskom kantonu. Sigurno je da bi se ovaj sistem trebao proširiti po cijeloj zemlji, kako bi sve stranke, pa i one siromašne, dobile adekvatnu pravnu pomoć", rekao je Perić.