SARAJEVO - Organizacije civilnog društva u BiH zatražile su da se ne ukida postojeća rodna kvota u Izbornom zakonu BiH od 40 odsto, nego da bude povećana na 50 odsto.
U ovim organizacijama tvrde da se prijedlogom Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH jasno urušava postojeća odredba /rodna kvota/, koja je predviđala zastupljenost oba pola od minimalno 40 odsto, ali ne bilo gdje na kandidatskim listama nego uz obavezno redanje kandidatkinja u prva tri, pet i osam mjesta.
Iz ovih asocijacija pojašnjavaju da predložene izmjene, koje je na sjednici Interresorne radne grupe u Čapljini predložila potpredsjednik HDZ-a BiH Borjana Krišto, a koju su jednoglasno podržali i drugi članovi Interresorne radne grupe, značajno urušavaju postojeće pravilo jer je, prema tom rijedlogu, moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 lica, od kojih će prvih 12 biti muškarci, a posljednjih osam žene, što predstavlja značajno nazadovanje.
U organizacijama civilnog društva u BiH protiv su ovog pokušaja, kako kažu, da se žene stave u neravnopravan položaj u političkom životu.
Pozvani su svi članovi Interresorne radne grupe, političke stranke, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, ali i predstavnici međunarodne zajednice da izmjenama Izbornog zakona BiH ne narušavaju postojeće, već nedovoljno efikasne mjere za ravnopravno učešće žena i muškaraca, nego da se umjesto toga pristupi izmjenama koje će uvesti izbornu kvotu od 50 odsto i obavezu naizmjeničnog redanja kandidata i kandidatkinja.
U organizacijama civilnog društva u BiH smatraju da bi uvođenjem ovakve odredbe BiH učinila znatan iskorak ka unapređenju ravnopravnosti polova u političkom životu.
Navode da je trenutni nivo zastupljenosti žena na oko 20 odsto na svim nivoima vlasti i da će, ukoliko ne dođe do poboljšanja zakonske odredbe, biti potrebno još najmanje 20 godina kako bi broj žena bio povećan na minimalan nivo od 40 odsto.
"Kako žene čine više od 50 odsto stanovništva one se na adekvatan način treba da predstave i u politici. S toga, ravnopravno učešće žena na izbornim listama treba biti zakonski zagarantovano. Pokažimo da BiH može biti dobar primjer mnogim drugim državama u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, umjesto da postane predmet kritike i primjer loše prakse", poručuju iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, Ženske mreže BiH, Incijative Građanke za ustavne promjene, Sigurne mreže BiH, Mreže pravde u BiH, Mreža za izgradnju mira BiH i Neformalne koalicije Civilni dijalog.