SARAJEVO - Ministar pravde BiH Bariša Čolak smatra da rješavanja ratnih zločina u BiH treba ubrzati, te da je potrebno okončati najsloženije slučajeve.
„Tako bi i ljudi koji su na bilo koji način žrtve ratnih zločina dobili neku vrstu satisfakcije, bez obzira što satisfakcija nikada neće biti potpuna“ – rekao je Čolak u intrervjuu SRNI.
On upozorava da je proteklo dosta vremena, da su uništavani dokazi, da umiru svjedoci, pa postoji opravdana bojazan da oni koji su počinili ratne zločine neće odgovarati.
Čolak je potvrdio da je sporo procesuiranje ratnih zločina bilo visokopozicionirano pitanje na svim sastancima o strukutralnom dijalogu, pa i na ovom trećem, održanom u Mostaru.
On naglašava da je zajednički stav učesnika sastanka bio da sa procesuiranjem tih predmeta treba požuriti, uz konstataciju da je postignut napredak nakon prebacivanja određenih predmeta sa Suda BiH na entitetske sudove.
„Dosadašnji zaključci i preporuke strukturalnog dijaloga bili su jako dobri, ali sada treba vidjeti koliko uspješno ćemo to ispoštovati i vremenski i u kvalitativnom smislu“, rekao je Čolak.
Prema njegovim riječima, treća runda strukturalnog dijalog o reformi pravosuđa u BiH protekla je prema očekivanjima,. Novost je usaglašeni IPA paket, odnosno sredstva za 2012. i 2013. godinu, koja treba da budu dodjeljena pravosuđu.
Čolak objašnjava da je prioritet da se ta sredstva ulože u infrastrukturu, sudove, sudnice, tužilaštva.. „Tu se stanje mora popraviti, zbog čega je za te namjene predviđeno 17 miliona evra, od ukupnog iznosa od oko 45 miliona evra“, rekao je ministar pravde BiH.
S ciljem bržeg rješavanja predmeta ratnog zločina, biće uloženo 14 miliona evra.
„Naravno, postoje i druge važne komponente u koje će biti ulagano, kao što su npr. zatvori. Ako bi se u određenom roku implementirala ova sredstava stvorili bi se daleko bolji uslovi za rad u pravosuđu, a to bi dovelo i do daleko boljih rezultata“, objašnjava Čolak i dodaje da je jedna od tema bila i redefinisanje Suda i Tužilaštva BiH, o čemu se već dugo razgovara.
„Profesionalna zajednica slaže se da se na jedan mnogo kvalitetniji način nego do sada riješi pitanje druge instance rješavanja po pitanju žalbi.
Sadašnje rješenje je takvo da se u okviru jednog istog suda odlučuje u prvom i drugom stepenu, što nije evropski standard, a što odudara i od standarda Konvencije o ljudskim pravima“, rekao je Čolak.
On ocjenjuje da je kod svih sazrela svijest da je nužno rješiti to pitanje, ali da treba precizirati na koji način. „To su nijanse, važno je precizno utvrditi nadležnost Suda BiH“, rekao je Čolak.
Visoki tužilački savjet ponudio je nekoliko rješenja kojima bi se na jedan mnogo objektivniji način utvrdila, odnosno razgraničilo nadležnost između Suda BiH i sudova u entitetima i Brčko distriktu - zaključuje Čolak u intervjuu SRNI.
Komentarišući činjenicu da još nije potpisan sporazum između Tužilaštva BiH i Srbije o saradnji na rješavanju predmeta ratnih zločina, Čolak je rekao da „ne vidi ni jedan razloga zašto ne bi bio potpisan, ali vidi stotine razloga zbog kojih ga treba potpisati“.
„Mislim da će prevladati razum i da će sporazum biti potpisan“, rekao je on, navodeći da je saradnja moguća i bez tog sporazuma, jer postoje međunarodne konvencije.
Sporazum bi pomogao tužilaštvima Srbije i BiH da brže razmijene informacije i dokaze, a samim tim i da se mnogo brže ide u procesuiranje ratnih zločina.
„Ministarstvo pravde maksimalno se ukuljučilo u ovaj problem, mada u ovom domenu nema neke veće nadležnosti, jer se ne radi o međunarodnom sporazumu. Riječ je o opertivnom sporazumu koji bi samo omogućio bržu i bolju razmjenu informacija“, pojasnio je Čolak.
On je istakao da otpada bojazan da bi žrtve bile izložene dodatnim naporima i pritiscima i da bi morale da idu da svjedoče u drugu državu, jer je u sporazumu prediviđeno da, ukoliko se žrtve tome protive, neće biti ustupani ni dokazi, ni informacije.
„Ovdje je sve dovedeno na čistac i nadam se da će sporazum biti što prije potpisan“, naveo je Čolak.
Komentarišući sve češće žalbe Srba osuđenih za ratne zločine koji su se u više navrata žalili na loš tretman u zatvorima Federacije BiH, Čolak je rekao Ministarstvo pravde maksimalno posvećuje pažnju tom pitanju, a njegovi predstavnici redovno posjećuju zatvore.
„S naše strane činimo sve da se takve stvari preduprijede, da ne dođe do njih i kada je u pitanju naša nadležnost sve je `kristalno jasno`. Ali, postoje i druge `adrese` koji se mogu uključiti u ovaj problem, kao što su parlamentarne komisije, ali i Savjet Evrope.
Njihovi predstavnici često dolaze u naše zatvore i vrše inspekciju, kontrole, monitoring i svoja zapažanja objelodane i pošalju institucijama u BiH i međunarodnoj zajednici“, rekao je on.
Čolak objašnjava da je Ministarstvo pravde BiH nadležno za sva djela presuđena na Sudu BiH.
„Međutim, kada je riječ o presudama donesenim u sudovima entiteta, kantona ili distriktu Brčko, onda Ministarstvo pravde tu nema nikakvu nadležnost, niti može vršiti bilo kakav nadzor nad izvršenjem takvih kazni zatvora“, naglasi je Čolak.
Ministar pravde BiH kaže da je samo putem medija upoznat sa navodima da su inspektori Sipe iznuđivali dokaze od svjedoka za ratne zločine.
„Da li se ti postupci vode i u kojoj su fazi – ne znam. Do takvog podataka moguće je doći na osnovu zatraženih odgovora od strane Tužilaštva, a to pitanje može postaviti i parlamentarna komisija“, rekao je Čolak u intervjuu SRNI.