BiH

Pratite nas na Google news

U HDZ-u ogorčeni zbog Mostara, u SDA ćute

U HDZ-u ogorčeni zbog Mostara, u SDA ćute
Foto: Anadolija/Arhiva | U HDZ-u ogorčeni zbog Mostara, u SDA ćute
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - I u petak, dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučila da izbori u Mostaru, nakon 12 godina, budu održani 20. decembra, u dvije ključne partije različiti su pogledi na odluku.

U HDZ-u ne kriju ogorčenje zbog odluke CIK-a, dok u SDA ćute i ne oglašavaju se po tom pitanju.

Tako u petak predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović u pismu naslovljenom na adrese ambasadora SAD i Ujedinjenog Kraljevstva Erika Nelsona i Metjua Filda, šefa Delegacije EU Johana Zatlera, visokog predstavnika Valentina Incka i šefice Misije OEBS-a Ketlin Kavalec navodi da se izbori u Mostaru moraju održati isti dan kada i lokalni izbori u svim drugim lokalnim zajednicama u BiH.

"Napravljen je nedopustiv presedan najavom o organizaciji zasebnih izbora za grad Mostar, čime se od te lokalne zajednice ponovno pravi neoprostiv izuzetak", ističe se u pismu i dodaje da je utrošeno mnogo napora i energije da se postigne sporazum kojim će Mostar konačno prestati biti slučaj.

Čović vjeruje kako će se i oni složiti da u ovom trenutku bilo kakvo ponovno razdvajanje, izborna izolacija Mostara i njegovih građana od ostatka našeg društva šalje nepotrebno lošu sliku o tom gradu, ali i neprihvatljivu poruku za sve građane, koji su predugo bili žrtve različitih izbornih i upravljačkih eksperimenata u režiji tadašnjih struktura OHR-a.

"Ne možemo podržati organizaciju separatnih izbora za Mostar, već samo i isključivo kao dijela lokalnih izbora kao takvih", stoji u Čovićevom pismu.

Njegova zamjenica Borjana Krišto kratko je rekla za "Nezavisne" da je prekršen sporazum koji je dogovoren uz prisustvo međunarodnih predstavnika.

S druge strane iz SDA u petak niko nije odgovarao na pozive niti je želio komentarisati najavu izbora u Mostaru, dok je Mostarka Irma Baralija, koja je tužila BiH Sudu za ljudska prava u Strazburu zbog toga što od 2008. godine nije bilo izbora u tom gradu, istakla za "Nezavisne" da je bilo očekivano da će CIK raspisati izbore za Mostar odmah nakon što su oba doma Parlamentarne skupštine BiH donijela izmjene Izbornog zakona BiH, a koje se odnose na izborni model u gradu na Neretvi.

"Dakle, više nije postojala nikakva zakonska prepreka da se raspišu izbori za Mostar i CIK je to i uradio", ističe Baralija.

Dodaje da su iz SDA i HDZ-a insistirali da taj njihov "traljavi i loš prijedlog", za koji im je trebalo 10 godina, ide u hitnu proceduru i da se ne može ništa mijenjati.

"I tad smo govorili da ne može tako da ovakav prijedlog, osim što otkida od građanskog principa i favorizuje etnički, ima problem i kada su u pitanju proceduralne stvari. Tad smo znali, s obzirom na to da CIK-u parlament nije dao mogućnost da skrati rokove i da to CIK ne može uraditi sam. HDZ je to znao i ova njihova reakcija zaista vrijeđa inteligenciju", kaže Baralija.

Oglasio se i Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH, koji je rekao Srni da se nada da od Mostara neće nanovo napraviti "grad slučaj".

Istakao je da su izbori u Mostaru zakazani za 20. decembar jer nije bilo zakonskog uporišta da budu 15. novembar. Bakalar je rekao da, prema Izbornom zakonu BiH, CIK raspisuje izbore za bilo koji nivo vlasti najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

"Izmjenama Izbornog zakona koje se tiču Mostara nisu propisani posebni, skraćeni rokovi za Mostar niti je dato ovlaštenje CIK-u da sami možemo skratiti rokove kao što je slučaj kod prijevremenih izbora, jer u tom slučaju možemo imati kraće rokove i sami ih propisati", zaključio je Bakalar.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije