MOSTAR, SARAJEVO - Ekološke katastrofe u Mađarskoj zabrinule su građane Čitluka, koji strahuju da bi i deponija istog crvenog mulja koja se nalazi u njihovoj opštini mogla ugroziti zdravlje ljudi i prouzrokovati zagađenje okoline.
Kako je ovo područje poznato kao jako trusno, sumnja se da bi u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena, koji se nalazi u Dobrom Selu, kraj Čitluka, moglo doći do velike katastrofe.
Ivo Jerkić, načelnik opštine Čitluk, kaže da iako nisu zabilježeni ekološki incidenti, niti su primijećene posljedice po zdravlje ljudi, zabrinutost je sve veća.
"Jedino pravo rješenje za ovaj problem bi bila sanacija deponije, za koju je po nekim procjenama potrebno i do 50 miliona evra. U međuvremenu, dok ne budu iznađena ta sredstva, tražimo da se budući kupci "Aluminija" obavežu da će redovno održavati deponiju", rekao je Jerkić, dodajući da ovo odlagalište zahtijeva redovno održavanje i dopunjavanje vodom kako bi bilo izbjegnuto sušenje i prenošenje crvenog mulja vazduhom.
Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo, koji već godinama prati ovu problematiku, kaže da je više puta pokušavao ukazati na opasnosti iz ove deponije.
"To je bazen površine od oko 700.000 kvadratnih metara, u kom se nalazi ekološki opasan otpad. Prema našim informacijama, već je dolazilo da naprslina na bazenu, tako da je određeni dio materija već zagadio tlo, a pošto je riječ o kraškom tlu koje je porozno, nastala bi sigurno ogromna šteta", kazao je Jekauc.
Tomislav Lukić, savjetnik ministra životne sredine FBiH, pak, kaže da u slučaju deponije u Dobrom Selu nije moguće ponavljanje scenarija koji se desio u Mađarskoj.
"Nema opasnosti od proboja materijala jer je cijeli bazen obložen debelim slojem asfalta, a crveni mulj je pokriven slojem vode, tako da nije moguća ni bilo kakva kontaminacija vazduha. Pošto se ovaj objekat nalazi u prirodnom udubljenju, čak i u slučaju curenja materije ne bi mogle zagaditi veliku površinu", rekao je Lukić, dodajući da se prema njihovim procjenama u ovom odlagalištu trenutno nalazi između osam miliona i deset miliona tona crvenog mulja.
Jerkić ističe da je "Aluminij" preuzeo obavezu da kao kompenzaciju za lociranje deponije svakog mjeseca isplaćuje određena sredstva ovoj mjesnoj zajednici.
U mostarskoj kompaniji "Aluminij" d.d. Mostar, koja vodi brigu o ovom odlagalištu, ističu da je ovo odlagalište potpuno sigurno za ljude i okolinu, te da do sada nije zabilježen bilo kakav incident.
"Crveni mulj je nusproizvod u proizvodnji glinice, koju mi više ne proizvodimo, tako da se već 18 godina ne vrše dodatna dopunjavanja u odlagalištu. Ranija istraživanja, koja je sproveo zagrebački institut 'Ruđer Bošković', pokazala su da je ovo odlagalište neopasno za ljude, okolinu i tlo", saopštili su u ovom preduzeću.
Oni su naglasili i da crveni mulj u Dobrom Selu nije sličan onom u Mađarskoj jer odlagalište nije aktivno duži period, zbog čega su lužine toliko isprane da tamošnja voda ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude i okolinu.
U BiH se nalazi još jedna deponija crvenog mulja, u Birču, za čije održavanja je zadužena Fabrika glinice Birač a.d. Zvornik.
U ovom preduzeću su izjavili da trenutno ne mogu davati nikakve izjave o sigurnosti odlagališta i da će svoj stav o ovoj temi iznijeti u toku sljedeće sedmice.