Kada počne primjena standarda za visoko obrazovanje u FBiH i rad Agencije za ocjenu kvaliteta u obrazovanju mnogi privatni, ali i javni fakulteti biće zatvoreni jer nisu adekvatno opremljeni za rad, upozorava Ivan Čuljak, glavni inspektor za obrazovanje u FBiH.
Kaže da bi s novim principima visokoškolskog obrazovanja trebalo da bude usklađeno kompletno radno zakonodavstvo jer više ne postoje kategorije višeg i visokog obrazovanja, a s tim promijenjena i lista zvanja i zanimanja.
"Zakonodavac mora obezbijediti da svoje zanimanje možete upisati u radnu knjižicu, a sada ni nakon prvog, ni nakon drugog ciklusa nema dodatka diplomi u kojem piše što je osoba koja je završila određeni stepen obrazovanja. 'Bolonja' ne priznaje ni višu ili visoku spremu, nego dodiplomski studij, pa zvanje magistra struke i nakon trećeg ciklusa doktora znanosti", kaže Čuljak i najavljuje da bi do septembra trebao početi s radom centar za informiranje i priznavanje diploma BiH (CIP BiH) sa sjedištem u Mostaru.
NN: Kakvo je stanje na fakultetima u FBiH tri godine nakon početka primjene Bolonjske deklaracije?
ČULJAK: Mnogi fakulteti nisu bili pripremljeni jer kantonalna ministarstva obrazovanja nisu napravila dodatak diplomi, u kojem stoji što je ta osoba sa završenim prvim ciklusom studija. Mi smo davno trebali imati definicije koje bi odredile koliko godina je dodiplomski, koliko magistarski, a koliko doktorski studij, da li tri plus dva plus tri, ili četiri plus jedan plus tri, kako propisuje "Bolonja". To je i obaveza po državnom okvirnom zakonu o visokom obrazovanju, ali sada imate Pravni fakultet u Mostaru koji ima pet plus nula plus tri, pa čak i drugačijih definicija.
NN: Da li "Bolonja" omogućava to šarenilo?
ČULJAK: Omogućava tri plus dva plus tri, ili četiri plus jedan plus tri i ostalo ne, ali kod nas i dalje stvari teku mimo tih modela.
NN: Čija je obaveza da nadzire provođenje Bolonjskog procesa?
ČULJAK: U RS entitetskog ministarstva, a u FBiH kantonalnih ministarstava obrazovanja.
NN: Ko može pozvati na odgovornost one koji nisu uradili svoj posao?
ČULJAK: Skupština kantona!
NN: Nakon što je Parlamentu FBiH podnijet izvještaj o stanju u visokom obrazovanju gotovo jednoglasna je bila ocjena da je ono najhaotičnije u FBiH. Kakav je Vaš utisak?
ČULJAK: Imamo 11 univerziteta i to šest javnih i pet privatnih. Na osnovu podataka koje smo prikupili može se reći da je situacija na javnim univerzitetima bolja nego na privatnim fakultetima. Sigurno je da su Američki univerzitet u Tuzli ili Visoka škola za nauku i znanost u Sarajevu dobre škole, ali nismo bili u inspekciji i nismo dobili ni nalaz sarajevske kantonalne inspekcije, pa informacije skupljamo od ljudi koji tamo studiraju. No, pouzdano znamo da je u Tuzli i Sarajevu stanje bolje nego u Srednjebosanskom kantonu, gdje djeluje Univerzitet "Apeiron" sa četiri fakulteta i pet fakulteta van tog univerziteta, u Travniku i Kiseljaku. Oni imaju više materijalno-tehničkih problema jer nemaju opreme, prostora, nastavnika...
NN: Da li zaista ima fakulteta koji djeluju u kafanama ili kino-salama?
ČULJAK: Problema tehničke prirode i sa smještajem ima u Kiseljaku i Travniku, ali sve to saznajemo iz razgovora sa studentima.
NN: Kako je moguće da fakultet dobije dozvolu za rad ako nema sve što mu je potrebno za nastavu?
ČULJAK: Kantonalna ministarstva obrazovanja daju dozvolu za rad i to znači da su oni ocijenili da je ono što određena visoka škola posjeduje dovoljno za rad. Tako fakulteti dolaze u okvir zakona, ali imamo slučajeva poput fakulteta "Noel Beker" koji je radio bez odobrenja.
NN: Kako je moguće da radi bez dozvole i dodijeli diplome?
ČULJAK: To mora odgovoriti ministar obrazovanja u Sarajevu i organi koji su to morali otkriti jer to je kazneno djelo.
NN: Koliko fakulteta u FBiH trenutno radi bez dozvole?
ČULJAK: Visoka škola u Mostaru i u Dusini, odjeljenje fakulteta iz Prijedora.
NN: I šta sada s njima? Imate li podataka da li su oni upisali studente?
ČULJAK: Ništa. U Mostaru su upisani studenti, a za Dusinu ne znam.
NN: Znate li koliko je ljudi u FBiH dobilo nezakonite diplome?
ČULJAK: Ne znam, ali je sigurno značajan broj.
NN: Šta ti ljudi mogu uraditi?
ČULJAK: Ne znam. "Noel Beker" je u međuvremenu dobio dozvolu za rad i moguće da će oni pokušati na osnovu ovog odobrenja da legalizuju i stare diplome, ali ne znam da li će to moći.
NN: Rekli ste da na fakultetima nedostaje 52 odsto profesora?
ČULJAK: Ne znam tačno u postocima, ali iz podataka koje smo dobili vidjeli smo da nema dovoljan broj nastavnika. U FBiH objektivno nemamo dovoljan broj profesora da opsluži 91 fakultet na 11 univerziteta.
NN: Kakve posljedice na kvalitet nastave ima ovaj nedostatak?
ČULJAK: Ma zna se kakve, ne može čovjek šetati od škole do škole ili držati 100 sati nastave dnevno! Ali ministarstvo FBiH je napravilo standarde i normative za visoko obrazovanje i rektorat se složio sa 75 posto tih standarda, pa očekujem da će se sada, kada s radom počne Agencija za kvalitet obrazovanja u BiH, mnoge stvari popraviti, a mnogi privatni fakulteti, možda čak i neki javni, zatvoriti jer neće imati opremljene kabinete i dovoljan broj profesora.
NN: Ali iz kantona se protive ovim normativima, hoće li moći odbiti njihovo provođenje?
ČULJAK: Neće moći odbiti primjenu ovih standarda jer je to obaveza po okvirnom zakonu o visokom obrazovanju, a proradiće i agencija za kvalitet obrazovanja.
NN: Prema zaključku Vlade FBiH, inspekcija je trebalo da analizira rad fakulteta koji su ranije radili bez odobrenja. Jeste li to završili?
ČULJAK: Ne! Da bismo išli u inspekciju moramo imati saglasnost kantona, ali smo napravili pregled samo u Tuzli jer drugi ili nisu dali saglasnost kao Travnik i Sarajevo, ili nemaju fakultete. Sarajevo nije poslalo čak ni nalaz inspekcije, jer tada nisu imali inspektora.
O nostrifikaciji
NN: Mnogo se govori o nostrifikaciji ili prevođenju diploma, ali Vi zagovarate priznavanje, a ne prevođenje?
ČULJAK: Nostrificirati znači da škola u inostranstvu koja je izdala tu diplomu ima nastavni plan i program koji se u najmanje 70 posto sadržaja podudara s istorodnim fakultetom u BiH i bez toga mi ne možemo prepoznati zanimanje i struku, ali za priznavanje je potrebno da je fakultet koji je izdao diplomu akreditovan u svojoj zemlji od adekvatne institucije i da postoji dokaz da je student prikupio broj bodova koji potvrđuje koji stepen obrazovanja je završen. Na osnovu tih podataka se dodjeljuje zvanje, a na poslodavcu je da ga prepozna.
NN: Šta je potrebno uspostaviti za sistem priznavanja?
ČULJAK: Centar za informacije i priznavanje diploma u BiH, koji je trebalo da počne da radi u martu će provjeravati akreditacije fakulteta, a mi u BiH ćemo zakonima, RS sa jednim i FBiH sa deset, definisati priznavanje umjesto nostrifikacije.