Otvoreno pismo kojim se upozorava na miješanje Zagreba u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj gotovo niko nije ozbiljno doživio. Hrvati očekuju da će ga na isti način ignorisati i Evropska unija, piše Deutsche Welle (DW).
"Neka se Hrvatska ostavi Bosne i Hercegovine." Tako bi se ukratko moglo sažeti pismo koje su trojica bivših visokih predstavnika za BiH poslali visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku Federiki Mogerini i ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU. Najdirektniji povod zajedničke izjave Karla Bilda, Pedija Ešdauna i Kristijana Švarc-Šilinga izjave su hrvatskih političara kojima se dovodio u pitanje legitimitet izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH.
Pismo nije pretjerano praćeno u hrvatskim medijima, a i građani su o njemu informisani tek na nivou naslova s portala. Razloge ignorisanja "visokog trojca" možemo potražiti i u široko prihvaćenom stavu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao žrtvama izbornog sistema i političke borbe ostala dva naroda, piše DW.
“Da su Hrvati nelojalni građani svoje države te da su ujedno i žrtve HDZ-ove politike, mišljenje je koje se tek tu i tamo čuje u pola glasa, na primjer, tokom otkrivanja 4 i po metra visokog spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu”, primjećuje DW.
Ministarka uzvraća optužbe
I državne institucije potpuno su zatvorene po ovom pitanju pa je tražiti sagovornika „1 na 1" nemoguća misija. Iako su novinari odmah po objavi pisma zamolili za komentar Ministarstvo spoljnih poslova u Zagrebu, nisu ga dobili, a dan poslije službeni stav poslalali su na objavu državnoj novinskoj agenciji.
Pismo, izjavila je jučeru Briselu ministarka spoljnih poslova Hrvatske Marija Pejčinović-Burić, nije postiglo željeni učinak.
"Niko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i u neke odluke Komisije. Očigledno nije imalo efekta koji se želio postići", kazala je ministrarka čije ministarstvo odbacuje optužbe i tvrdi da su upravo njegovi autori djelimično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
"Za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv", ponovilo je u svom saopštenju Ministarstvo.
"Nismo čitali"
Pokušavajući dobiti sagovornike za ovu temu, novinari DW su kontaktirali nekoliko profesora međunarodnih odnosa koji su mahom odbili komentarisati dinamiku između dvije države i pismo koje, priznaju, nisu pažljivo pročitali. Za Deutsche Welle je pak komentar dao bivši SDP-ov ministar spoljnih poslova i aktualni zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula. On se i sam zauzeo za promjenu Izbornog zakona i nadogradnju Dejtonskog sporazuma, čime je navukao bijes dijela svojih simpatizera koji misle da je stavovima bliži HDZ-u nego socijaldemokratima.
"Pismo trojice bivših visokih predstavnika baca poprilično jasno svjetlo na kronični i kontinuirani proces erozije Daytonskih institucija u BiH. Prije svega, tri visoka predstavnika ne bi ni bili to što su bili da Daytonski sporazum nije povezao na istoj platformi cijeli niz posebno formiranih nadzornih institucija međunarodne zajednice u BiH s državama potpisnicama sporazuma. Dakle, nije moguće u prvi plan isticati ulogu OHR-a, a ignorirati obveze država, među kojima i Hrvatsku, taksativno navedenih kao jamaca samog mirovnog plana", kaže ovaj šef diplomatije iz vremena Trećesiječanjske vlasti.
Picula: Mehanizam podjele i majorizacije
Tvrdnju bivših visokih predstavnika da je u BiH na snazi rijedak mehanizam unakrsnog glasanja koji ima za cilj poticati umjerenost nad platformama podjela, Picula opisuje kao ocjenu apstrahiranu od realnog stanja stvari.
"Već sama dejtonska podjela BiH, koja protokom vremena ustvari sve više evoluira u asimetričnu konfederaciju dva entiteta, stimulira kulturu sukobljavanja nositelja političke moći umjesto da potiče kulturu suradnje. Na stranu spominjanje pojedinih političara, pravi pobjednik i ovih općih izbora u BiH je Daytonski poredak i njegova nefunkcionalnost. Mogu se jedino složiti s bivšim visokim predstavnicima kako se radi o zaista rijetkom mehanizmu primijenjenom u jednoj složenoj višenacionalnom državi. Taj mehanizam, međutim, promovira podjele i majorizaciju, odnosno separatizam i unitarizam umjesto da harmonizira odnose i interese."
Tonino Picula govori o hroničnom i kontinuiranom procesu erozije dejtonskih institucija.
On misli da pismo neće proizvesti očekivani uspjeh te da Hrvatska od EU neće dobiti „packu" koju su Švarc-Šiling, Ešdaun i Bild zatražili.
"Po mojoj ocjeni to se neće dogoditi dok god Zagreb, kao Daytonskim sporazumom ovlaštena zainteresirana strana, pokušava u okviru institucija EU-a argumentirano ukazivati na očite deficite uređenja susjedne države predlažući da se do boljih rješenja dođe, prije svega, unutar same BiH ili ako drugačije ne ide - posredovanjem Bruxellesa. Ostajem ipak skeptičan prema trenutnim političkim kapacitetima Europske unije suočene s brojnim problemima vlastitog funkcioniranja", kaže Picula.
Stiže i Deklaracija o položaju Hrvata u BiH
Svoj stav izrekla je ministarka spoljnih poslova iz Milanovićeve vlade Vesna Pusić čija je politička sudbina čvrsto vezana uz izjave o BiH. Naime, ona je iz saborskih klupa 2001. poručila kako je duboko uvjerena da je HDZ-ova vlast vodila rat u BiH, a i danas misli da Zagreb ne bi trebao uređivati susjednu državu. Nekad HNS-ova prvakinja, danas članica Glasa, misli da bi se Sabor trebao suzdržati od donošenja Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, a što je planirano do kraja godine.
"To je na više razina neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da se Hrvatska treba miješati u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo, i na to su reagirala tri bivša Visoka povjerenika", kazala je Pusić i dodala: „Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na to pristojnijim riječima, ali gotovo identično kao Milorad Dodik, to vam već dovoljno govori o cijeloj situaciji."
Deklaracija će, kaže Pusić, uništiti hrvatski ugled u Evropi gdje bi se Zagreb trebao zauzeti za evrointegraciju prvog susjeda.
"Hrvatska bez ugleda, a to čini ovom deklaracijom, ne može pomoći ni samoj sebi", zaključila je Pusić. No, realno gledano, Hrvatsku u ovom trenutku ne zanima što imaju za reći bivša ministarka Vesna Pusić i trojica bivših visokih predstavnika, piše DW.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.