SARAJEVO, BANJALUKA - Da li bi podizanje cenzusa na pet odsto penzionisalo manje stranke, pitanje je koje se ponovo nameće, nakon što je još jednom iznesena takva ideja, a odgovor bi, između ostalog, zavisio i od toga koliko su one voljne i vješte da se utope u veće partije ili koalicije.
Šta bi mogao donijeti izborni prag od pet odsto?
- Manje stranke morale bi osvojiti veći udio glasova za prelazak zakonskog praga.
- Povećao bi se podsticaj za predizborne koalicije i udruživanje stranaka.
- Novim političkim subjektima mogao bi biti otežan ulazak u parlamente.
- Veći broj glasova mogao bi ostati bez neposredne parlamentarne zastupljenosti.
- Politička moć mogla bi se koncentrisati u manjem broju stranaka.
- Nije izvjesno da bi manji broj parlamentarnih stranaka automatski značio manje političke korupcije.
Nekoliko dana nakon zatvaranja birališta, izborni prag je, ko zna koji put, aktuelna tema u BiH, o kojoj otvoreno govore i pojedini članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Šta predlaže Bakalar?
Član CIK-a Željko Bakalar ocijenio je da su protekli opšti izbori predstavljali istorijski iskorak u sprovođenju izbornog procesa zahvaljujući uvođenju novih tehnologija, a iznio je i lični stav o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva.
"Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet odsto", naglasio je Bakalar u izjavi za federalne medije.
Da je cenzus na minulim opštim izborima, održanim 4. oktobra, bio pet odsto, najmanje dvije poprilično jake stranke u Republici Srpskoj bi, u trci za poslaničke mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ostale ispod crte. O manjim strankama da i ne govorimo.
Šta ako bi se podigao cenzus?
Postavlja se onda pitanje: ako bi cenzus bio podignut na pet odsto, da li bi većina političkih stranaka u BiH otišla u političku penziju?
"Možda i ne bi. Manje partije sada ciljaju tri odsto i otprilike znaju koliko im glasova treba za to. U slučaju dizanja cenzusa ciljali bi pet odsto, drugačije radili kampanju, možda se udruživali u koalicije, ali do nekog velikog gašenja političkih partija mislim da ne bi došlo. Ako i sada pogledate rezultate izbora za parlamente, velika većina 'manjih' političkih partija koje će imati svoje poslanike je bliže pet nego tri odsto osvojenih glasova", kaže novinar Uroš Vukić.
Od koga zavisi podizanje praga?
On smatra da će ukrupnjavanje političke scene u BiH doći vremenom.
"Birači su politički sve pismeniji i to je normalan proces. Male političke partije vremenom će same nestati ili će se utopiti u veće, i mislim da podizanje cenzusa tu neće puno pomoći", ističe Vukić.
Govoreći o podizanju cenzusa, politikolog Stefan Ličina ističe da je takva promjena pravno moguća, ali, kako ističe, zavisi od političke većine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Pravo pitanje je, dodaje Ličina, koliko su političke partije spremne da podrže promjenu izbornih pravila koja bi mogla ugroziti njihov parlamentarni status.
"Prije svega, ostalo je nedorečeno da li je to, u našem slučaju, povećanje cenzusa na pet odsto na nivou Republike Srpske ili i na nivou Republike Srpske i na nivou izbornih jedinica. I da li bi postojao drugačiji prag za samostalne liste i za koalicije kao u Hrvatskoj i Poljskoj - osam odsto ili možda čak kao u Mađarskoj 10 odsto za koaliciju dvije partije, 15 odsto za tri?", navodi Ličina.
Kakva posljedice su moguće?
Prema njegovim riječima, samo povećanje izbornog praga proizvelo bi nekoliko posljedica.
"Prvo, stvorio bi se snažan pritisak na ukrupnjavanje političke scene. Drugo, novoformirane i male stranke morale bi ili povećati svoju biračku podršku ili se integrisati u veće partije, a to bi dugoročno dovelo do koncentracije političke moći kod manjeg broja stranaka i smanjenja fragmentacije partijskog sistema", ističe Ličina.
Naravno, kako on dodaje, povećanje cenzusa ima i svoju demokratsku cijenu. Povećanjem cenzusa, pojašnjava, povećava se i broj glasova koji ostaju bez reprezentacije u parlamentu, otežava ulazak novih političkih aktera i učvršćuje položaj etabliranih partija.
Da li bi se smanjila korupcija?
"Međutim, iskreno, nisam uvjeren da bi povećanje cenzusa dovelo do smanjene političke korupcije. Povećanje cenzusa može smanjiti broj partija s velikim pregovaračkim potencijalom, ali politička trgovina nije isključivo posljedica fragmantacije parlamenta. Povećanjem cenzusa možemo dobiti manji broj parlamentarnih stranaka, ali ne i odgovornije političke partije. A odgovornost je suštinsko pitanje kvaliteta političkog sistema", ističe Ličina za "Nezavisne novine".
Bakalar je, u izjavi za Federalnu televiziju, takođe istakao da je podizanje izbornog praga pitanje za politiku. Govoreći o mogućim promjenama izbornog procesa, Bakalar je predložio uvođenje dodatnih tehnologija te proširenje biometrijske identifikacije i na mobilne timove i diplomatsko-konzularna predstavništva.
