SARAJEVO - Bez obzira na to kako se priča o izboru novog visokog predstavnika završi, Vašington je uspio da zada snažan udarac evropskom jedinstvu jer je uspio okrenuti jednu od najvažnijih zemalja EU, Italiju, protiv njenih evropskih susjeda.
Podsjećanja radi, Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira nije uspio prošle sedmice postići dogovor o imenovanju nasljednika Kristijana Šmita za visokog predstavnika, koji je ostavku podnio pod pritiskom iz Vašingtona.
Italija je, u dogovoru s Vašingtonom, predložila svog iskusnog diplomatu Antonija Zanardija Landija. Iako je većina medija praktično tvrdila da je njegovo postavljenje riješena stvar, "Nezavisne" su pisale da nije, jer ostale članice PIC-a nisu saglasne da se o kandidatu odlučuje bez konsenzusa.
Globalni interesi
Da bi se shvatio motiv zašto se preuranjeno izašlo s kandidatom, važno je razumjeti da je Vašingtonu stalo da oslabi uticaj EU, jer evropska regulativa interneta stavlja snažnu kočnicu razvoju američkog tehnološkog sektora, za koji administracija Donalda Trampa, predsjednika Amerike, vjeruje da može vratiti globalni uticaj i moć SAD.
Ako EU uspije da nametne svoja pravila o društvenim mrežama i velikim pretraživačkim platformama, dosadašnje iskustvo evropskih regulativa pokazuje da one postaju globalni standardi koje, na kraju, moraju da počnu da primjenjuju i same SAD, što Trampova administracija nikako ne želi.
Iako OHR i BiH nisu dovoljno važna globalna tema da se preko nje prelamaju odnosi Vašingtona i Brisela, oni jesu kamenčić globalnih ambicija Trampove administracije kako da umanji uticaj EU na stvaranje budućeg globalnog regulacionog okvira. Ova kriza u vezi s imenovanjem visokog predstavnika oslabila je snažnu osovinu Rim - Berlin koju su Fridrih Merc, njemački kancelar, i Đorđa Meloni, italijanska premijerka, pokušali stvoriti i ojačati proteklih godinu dana. Ove dvije zemlje početkom godine organizovale su zajedničku sjednicu dviju vlada s ciljem da se ojačaju međusobni odnosi. Imenovanje italijanskog diplomate ubacilo je klip u točkove ove važne osovine, a to će imati uticaj i na EU.
Iako nam nije jasno kako je došlo do prijedloga italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, koji ni po čemu nije sporan kao kandidat, čini se da je to bio pokušaj da se pošalje poruka da Italija želi da se nametne kao ozbiljan faktor kada je u pitanju region. Međutim, po svemu sudeći, Italija nije računala da će praktično ujediniti ostatak EU protiv sebe. Naime, Brisel i većina evropskih metropola ne mogu oprostiti Rimu što se o internom evropskom pitanju dogovarao s Vašingtonom, umjesto da se konsultacije obave "unutar porodice", kako nam je nedavno objasnio jedan diplomatski sagovornik.
Italija ignoriše evropske sastanke
Sada je potpuno jasno da će ostatak EU ostati ujedinjen da se ne prihvati kandidat za visokog predstavnika koji ne odražava evropsko jedinstvo, kao što je na pitanje "Nezavisnih" u petak odgovoreno iz Delegacije EU. U tom odgovoru objašnjeno nam je da je EU spremna da nastavi dijalog sa SAD, ali da kandidat za visokog predstavnika mora biti evropski. Prevedeno na običan jezik - Italija je ostala izolovana, i ako bude nastavila stajati uz bok Vašingtonu bez pokušaja dogovora sa ostatkom PIC-a, ugroziće svoj evropski položaj.
Činjenica da Italija nije poslala najviše predstavnike na samit EU - zapadni Balkan u Tivtu, zatim da se nije htjela pridružiti na sastanku o miru u Ukrajini u Londonu, pokazuje da šumovi nisu ograničeni samo na BiH.
Saga oko OHR-a dobra je ilustracija kako se globalni svjetski poredak, stvaran nakon Drugog svjetskog rata, ruši pred našim očima. Ovo je posebna opasnost za BiH, jer je stabilnost zemlje u velikoj mjeri zavisila od konsenzusa međunarodne zajednice oko njenog postojanja. Ohrabrujuća je stvar da i Vašington i evropske metropole ne žele da vide destabilizaciju BiH, ali bi nastavak javne svađe mogao imati neželjeni efekat, a cijenu bi mogli platiti obični građani.