BiH

Pratite nas na Google news

Josep Borrell: Da se nikada ne ponovi Srebrenica

Josep Borrell: Da se nikada ne ponovi Srebrenica
Foto: N.N. | Da se nikada ne ponovi Srebrenica
Josep Borrell

U Srebrenici je prije 25 godina ispisana najmračnija stranica moderne evropske istorije. Početkom devedesetih godina evropske integracije su napredovale, a nekadašnje komunističke države okretale su se Zapadu i Briselu s ciljem izgradnje mirnih i prosperitetnih demokratskih društava na našem kontinentu. U tom istom periodu, u srcu Evrope bjesnio je rat. Ratovi i razaranja koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije razorili su živote ljudi na zapadnom Balkanu.

U julu 1995. godine, na brdima u okolini Srebrenice, više od 8.000 ljudi, uglavnom dječaka i muškaraca, ubijeno je sistematski i ciljano. Srebreničani su računali na UN i status grada kao zaštićene zone, a umjesto toga su postali žrtvama genocida. Ta su zlodjela pred međunarodnim sudovima utvrđena kao genocid, a činjenično stanje onoga što se dogodilo nam je svima jasno danas. Srebrenička tragedija dogodila se u jeku rata koji je harao Bosnom i Hercegovinom od 1992. do 1995. godine i koji je odnio oko 100.000 žrtava, od kojih su polovina bili civili.

Sjećamo se dešavanja u Srebrenici kao tragičnog dijela naše zajedničke evropske istorije. Učiti iz prošlosti znači koristiti ono čemu nas je istorija naučila kako bismo izgradili bolju budućnost na temelju zajedničkog razumijevanja naše istorije i njenih tragedija. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, kao i mnogim preživjelima koji se danas prisjećaju ogromnih strahota kojima su svjedočili prije 25 godina. Životi mnogih nose trajni pečat i mi moramo nastaviti odavati počast žrtvama i saosjećati sa svima koji su izgubili svoje najmilije i koji još uvijek pate.

Kao Španac mogu dosta dobro razumjeti razorni uticaj rata i koliko je teško suočiti se s prošlošću. Moja se porodica živo sjećala dešavanja iz građanskog rata u Španiji i stradanja. Tek po okončanju diktature 1975. godine, Španija je počela graditi zajednicu na temelju pomirenja, demokratije, slobode. Perspektiva pridruživanja evropskom projektu bila je ključna za uspjeh Španije. Demokratska tranzicija u početku se oslanjala na selektivna sjećanja na dešavanja u prošlosti. Nedavno se, međutim, priča o građanskom ratu ponovo aktuelizirala. Ponovo otkrivamo i procjenjujemo našu prošlost, što izaziva rasprave među građanima, istoričarima, pa čak i zakonodavcima. Istorija se treba pamtiti u svojoj cjelovitosti, a ne selektivno. I to ne da bismo bili njeni taoci, već da bismo iz nje učili.

Dvadeset pet godina nakon Srebrenice, Bosna i Hercegovina suočava se sa svojom prošlošću, a revizionizam istorijskih činjenica i zapaljiva retorika čine štetu. Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo. Građani očekuju kompetentno, hrabro i vizionarsko političko vodstvo koje bi se suočilo s činjenicama i vodilo društvo ka boljoj budućnosti.  Svakodnevno pomirenje mora postati stvarnost u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Lideri u regiji dužni su svoje građane, posebno mlade, okupiti oko zajedničke težnje, izgrađene na povjerenju, međusobnom razumijevanju i poštovanju.

Izgradnja Evropske unije je od samog svog početka projekat čiji je cilj prevladavanje tragedija iz prošlosti. Integracija zapadnog Balkana bitan je dio ovog projekta.                        

Kada govorimo o putu ka Evropskoj uniji, naglašavamo ključne elemente poput vladavine prava i regionalne saradnje. Ovo nisu isprazne fraze ili tehnikalije. Vladavina prava znači izgradnju pluralističkih i demokratskih država i društava; otvorenih društava koja se zasnivaju na nediskriminaciji i u kojima firme, ljudi i civilno društvo mogu biti uspješni. Vladavina prava znači okruženje u kojem nezavisni mediji mogu obavljati svoj važan posao. Znači i mogućnost pronalaska posla na temelju vaših vlastitih kompetencija i obrazovanja, a ne pripadnosti političkim strankama.

Osnaživanje društava, podržavanje prekogranične saradnje i promovisanje pluralizma najbolji su način da se demokratija obogati, a nacionalizam razoruža. Mladi ljudi posebno zaslužuju da ih se sasluša i da im se pruže mogućnosti za rast i doprinos Evropi sutrašnjice.

Sjećajući se Srebrenice, Evropska unija staje uz ljude Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana. Posvećeni smo tome da obavimo svoj dio posla kako bismo izgradili budućnosti u kojoj konflikti i strahote više nisu pojmljivi. Računam da će i lideri zapadnog Balkana s istim stepenom posvećenosti i predanosti aktivno raditi zajedno s nama na stvaranju mirne i prosperitetne zajedničke budućnosti.

(Autor je visoki predstavnik Evropske unije i potpredsjednik Evropske komisije)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije