Daglas Dejvidson, odlazeći šef Misije OEBS-a u BiH, vjeruje da predstojeći lokalni izbori neće donijeti dramatične političke promjene.
Pred odlazak iz BiH, koju napušta nakon četvorogodišnje službe, Dejvidson percepira takav scenario jer je ubijeđen da u glavi birača "još sve polazi od toga kojem narodu pripadaju".
"Dok sve bude polazilo od toga, isti ljudi će pobjeđivati na izborima. Ali, na to se ne mogu imati primjedbe ako birači tako žele", kaže Dejvidson.
Ipak, njega ovih dana mnogo više zanima šta će se desiti sa dogovorom lidera SDA i HDZ-a u vezi s nacionalno motivisanim problemima sa diplomama Srednje škole u Stocu i nije baš uvjeren u to da će dogovor biti na vrijeme proveden na terenu.
NN: Svjedoci ste da je predizborna kampanja otvorena mnogo prije formalnog starta, zakazanog za 5. septembar. Da li se preuranjeni početak predizborne kampanje može smatrati manipulacijom izbornog procesa?
DEJVIDSON: Činjenica je da predizborne kampanje počinju sve ranije, ali ne mislim da je to manipulacija. Što se tiče adminstrativnog dijela izbora, u smislu da li ljudi znaju gdje da glasaju i da li se njihovi glasovi ispravno zbrajaju, sve je u redu. Istina, sada su svi počeli da popravljaju puteve i slično... To jeste neka vrsta manipulacije, ali dešava se svugdje. To pokazuje da neke manipulacije, ako građani imaju koristi od njih, mogu biti i dobre.
NN: Kakva su, generalno, Vaša očekivanja od predstojećih izbora?
DEJVIDSON: Mislim da na opštinskom niovu neće doći do nekih velikih promjena. Ali, ukoliko to odražava želju većine birača, onda niko nema pravo da daje primjedbe jer to je demokratija.
NN: Zašto mislite da će vladajuće stranke pobijediti i na lokalnim izborima?
DEJVIDSON: Zato što se većina birača ponaša u skladu sa njihovom pripadnošću određenoj nacionalnoj grupi. To je, na neki način, odredio i sam Dejtonski sporazum. Politika prevladava u svim sferama vašeg društva i ovdje gotovo sve zavisi od toga kojoj stranci pripadate. Fascinantno mi je da je to uslov da bi, recimo, neko bio direktor škole ili muzeja. Kako onda možete kriviti ljude što glasaju za određenu partiju za koju misle da će se najbolje brinuti o njima?! Biračima se mora skrenuti pažnja da postavljaju pitanja o tome da li sistem funkcioniše kako treba, šta je učinjeno u vezi sa reformama... Bez toga, pretpostavljam da će isti ljudi dobiti većinu glasova jer, jednostavno, ovdje sistem tako funkcioniše.
NN: Kako gledate na to što je broj tzv. manjinskih naroda stvar simbolike u većini uprava lokalnih zajednica?
DEJVIDSON: Odjeljenje za ljudska prava OEBS-a pristalica je teze da se osigura više mjesta za pripadnike manjinskih naroda, ali naši izborni savjetnici su uvjereni da bi se to moglo primijeniti samo u većim sredinama. Ali, vidite i sami da se lideri šest vladajućih partija ne mogu dogovoriti ni oko popisa stanovništva. Na primjer, ako pitate našeg službenika za ljudske prava, oni će reći da je takav popis potreban, i to iz više razloga. Naime, BiH je potpisnik velikog broja međunarodnih dokumenata koji garantuju određena prava nacionalnim manjinama. A, danas, niko ne zna ni ni ko su ni gdje su te manjine. S popisom iz 1991. godine ne možete znati tačan broj manjina, kao, uostalom, ni broj pripadnika konstitutivnih naroda.
NN: Onda ste Vi protiv nove ideje međunarodne zajednice koja kaže "treba popis, ali bez određivanja o nacionalnoj pripadnosti"?
DEJVIDSON: Ne, nisam ja protiv toga, ali naši službenici za ljudska prava su protiv takvog principa. Vjerujem da postoje određene vrijednosti u tome da ne brojimo ljude po naciji kojoj pripadaju. Morate znati koliko ljudi gdje živi, ali ovoj državi bi bilo mnogo bolje da se manje značaja pridaje nacionalnom pripadanju. Dugoročno, treba se težiti k tome da dođe do one tačke gdje neće sve morati biti podijeljeno na tri i da izaberete osobu najbolju za neki posao, bez obzira na njenu nacionalnost.
NN: Kako gledate na optužbe da ste upravo Vi odgovorni za probleme u FBiH sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" i smatrate li to što i dalje postoje 54 ovakve škole svojim neuspjehom?
DEJVIDSON: Da, smatram. Tačno je da su OHR i OEBS "gurali" ovaj sistem, ali hrvatske nevladine organizacije, koje nam upućuju takve kritike, zaboravljaju na jednu veoma važnu činjenicu - da je sistem ustrojen za škole u kojim su bili samo Hrvati i gdje Bošnjaci nisu imali pristup. Taj sistem je bio privremena mjera kako bi se pospješio povratak izbjeglica. Nije međunarodna zajednica željela odvojene škole, već ovaj narod. Mi možemo poticati izmjenu zakona vezanih za to i visoki predstavnik može, recimo, smijeniti ministra obrazovanja, ali ako ljudi i dalje krše svoje zakone i lokalne vlasti to neće da kazne, onda ne postoji ništa šta možemo da uradimo.
NN: Očekujete li da će dogovor lidera SDA i HDZ-a o problemu s podjelom diploma u Srednjoj školi u Stocu biti proveden na terenu?
DEJVIDSON: Bolje im je da to urade što prije, jer škole se otvaraju iduće sedmice. Ipak, još vlada konfuzija u vezi s tim šta su se oni dogovorili. Koliko sam razumio, oni će ovjeriti diplome, upisati djecu u školu i formirati komisiju koja će da riješi problem. Ali, ako oni to već nisu uradili tokom vikenda, a nisam vidio da je to slučaj, onda ne znam kako će to uraditi na vrijeme. Problem Čovića i Tihića je u tome što njihovi predstavnici u tom kantonu na obje strane sve ove godine rade na tome da podijele škole. Ovaj slučaj i jeste jedna vrsta testa na kojem ćemo vidjeti koliko će oni poslušati dogovor stranačkih šefova.