SARAJEVO - Helsinški komitet za ljudska prava smatra da su vlasti BiH neprihvatanjem većeg dijela preporuka Savjeta za ljudska prava UN potvrdile da je BiH još daleko od istinskog zalaganja za poštovanje ljudskih prava svakog građanina i da nisu prigrlile ideju ljudskih prava kao svoju.
U otvorenom pismu ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetu Haliloviću v.d. predsjednika Helsinškog komiteta Sinan Alić ocijenio je kao nedopustivo što nadležne vlasti u BiH nisu prihvatile preporuku UN o strogom primjenjivanju krivičnih odredbi koje se odnose na širenje govora mržnje.
"U zemlji u kojoj je tako prisutan govor mržnje, zapaljivi govor i širenje šovinističke retorike, najmanje što bi jedna odgovorna vlast morala da učini jeste da stane u kraj tim pojavama koje generišu nasilje, netoleranciju i brojna gruba kršenja ljudskih prava", navodi se u pismu.
U pismu je izraženo i čuđenje zašto je odbijena i preporuka o nastavku nastojanja za obezbjeđivanje nezavisnosti pravosuđa.
"Bez obzira na stanje u ovoj oblasti, vjerujemo da ne postoji zemlja koja može odbaciti da se njeni organi založe za nezavisnost pravosuđa", ističe Alić.
Sa stanovišta Helsinškog komiteta neprihvatljivo je i odbijanje preporuke koja teži okončanju diskriminacije seksualnih manjina, te neprihvatanje preporuka za smanjenje predrasuda prema Romima.
"Nevladine organizacije nastaviće sa zalaganjem da se stanje poboljša i uprkos odnosu vlasti prema nama, otvoreni smo za dijalog i saradnju", ističe se u pismu.
Od 125 preporuka koje je vlastima BiH uputio Savjet za ljudska prava UN delegacija BiH prihvatila je samo 30 prijedloga za unapređenje ljudskih prava. Nakon rasprave o primjeni UN konvencija o ljudskim pravima u BiH, koju je razmatrao Savjet za ljudska prava UN, delegacija BiH odbila je 30 prijedloga, a ostale "djelimično prihvatila".