BiH

Pratite nas na Google news

Damir Arnaut: Zvizdić kormilar koji će nasukati građane

Damir Arnaut: Zvizdić kormilar koji će nasukati građane
Foto: Ilustracija | Damir Arnaut: Zvizdić kormilar koji će nasukati građane
Mirsada Lingo - Demirović

Savez za bolju budućnost (SBB) ne želi biti opozicija zdravom razumu i interesima građana i podržavati nesposobnog Denisa Zvizdića, kaže Damir Arnaut, potpredsjednik SBB-a, u pisanom intervjuu za "Nezavisne".

"Naime, on je kod zakona o akcizama, za koji je glasalo samo pet od tadašnjih deset poslanika SDA, pokazao da nije u stanju osigurati ni većinu sopstvenog, SDA kluba, koji se nakon toga i raspao", ističe Arnaut, koji je i poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

NN: Posljednjih mjeseci vodi se žustra rasprava među parlamentarcima ima li Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, podršku ili ne. Da li Zvizdić ima podršku Kluba SBB-a?

ARNAUT: Zbog rotacije na tom mjestu, Bošnjaci su prvi put nakon 12 godina dobili priliku da imenuju predsjedavajućeg Vijeća ministara i SDA je odabirom Denisa Zvizdića potpuno obezvrijedila tu privilegiju. Mi insistiramo na činjenicama - ako Vijeće ministara obeća 56 zakona u prošloj godini, a dostavi 19, ako su za devet mjeseci ove godine predložili samo šest novih zakona, a pojedinačni poslanici čak trinaest, ako odgovori na upitnik Evropske komisije već deset mjeseci nisu završeni, a kamoli prevedni, iako je Srbija taj posao završila za dva mjeseca, Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Makedonija za četiri, onda SBB ne želi biti opozicija zdravom razumu i interesima građana i podržavati nesposobnog Zvizdića. Naime, on je kod zakona o akcizama, za koji je glasalo samo pet od tadašnjih deset poslanika SDA, pokazao da nije u stanju osigurati ni većinu sopstvenog, SDA kluba, koji se nakon toga i raspao. Stoga, SDA ima obavezu ponuditi novog mandatara, sposobnijeg, ako takvog ima, ili javno reći da abdicira tu odgovornost.  

NN: Kako mislite da bi se ova situacija sa Vijećem ministara BiH mogla riješiti? Hoće li ono do kraja raditi u tehničkom mandatu?

ARNAUT: Ako SDA ne uradi ono što bi svaka odgovorna stranka uradila nakon što padne izvještaj predsjedavajućeg Vijeća ministara, odnosno ako nastavi insistirati na Zvizdiću kao kormilaru koji će nasukati građane BiH, izvjesno je da će mu Predstavnički dom izglasati nepovjerenje. Da bismo, međutim, došli do tehničkog mandata, neophodno je da istu stvar uradi i Dom naroda, ali to se neće desiti jer će Zvizdića u tom domu spasiti HDZ.   

NN: Vidite li neku novu parlamentarnu većinu koja bi mogla nastaviti rad do  izbora naredne godine?

ARNAUT: Iz razloga koje sam upravo naveo, to nije izvjesno. S druge strane, ako Vijeće ministara ne radi svoj posao, ako ne dostavlja prijedloge zakona, parlamentarna većina je samo prazna fraza bez bilo kakvog suštinskog značaja. Na kraju, da Zvizdić samo radi ono što se od njega tražilo kroz britansko-njemačku inicijativu, da štanca i dostavlja reformske zakone, pa on ne bi imao opoziciju, ne bi mu trebala "parlamentarna većina" u tom formalnom smislu, jer nijedna stranka ne bi bila protiv reformi na koje su se sve onim potpisima obavezale. Stoga, kada nam već Vijeće ministara nije u stanju dostaviti zakone, odgovornost je na pojedinačnim poslanicima da udvostruče svoje napore i sami predlažu zakone. SBB je tu odgovornost prepoznao vrlo rano i u narednom periodu ćemo dodatno intenzivirati zakonodavno djelovanje. 

NN: Žarko Papić je u medijima govorio kako bi SBB zajedno sa nekim opozicionim partijama u BiH "oduvao" SDA. Da li postoji mogućnost da SBB  na  narednim izborima  uđe u jednu takvu koaliciju? I da li ste već odredili partnere?

ARNAUT: Mi smo na lokalnim izborima imali izuzetno negativno iskustvo sa SDA u smislu da ta stranka, od vrha do samog dna, po pravilu, kao modus operandi, ne drži riječ. S druge strane, naše članstvo se, također od vrha do dna, pokazalo kao izuzetno principijelno i pouzdano. Mislim da i zbog toga više niko na bh. političkoj sceni, uključujući i bošnjačku, ne želi imati ništa sa SDA, a istovremeno svi, pogotovo na tim dominantno bošnjačkim područjima, ističu SBB u pozitivnom smislu. Dugo je još do izbora, ali je evidentno u kom pravcu stvari idu. 

NN: Kao jedan od vodećih eksperata za međunarodno pravo u BiH, gdje Vi vidite rješenje aktuelnog spora u vezi s pelješkim mostom, kao i još otvorenog pitanja granice između BiH i Hrvatske?

ARNAUT: SDA je to pitanje postavila na potpuno pogrešnim osnovama, te je prijetnjom da će se BiH povući iz Ugovora o granici sa Hrvatskom ugrozila temeljne interese naše zemlje. Taj ugovor, koji su još 1999. godine potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, u prisustvu preko 40 lidera najvažnijih zemalja svijeta na samitu Pakta stabilnosti, od strateške je važnosti za BiH. I onda dođu Adil Osmanović i sedam poslanika SDA i kažu "mi ćemo se iz tog ugovora povući". Istovremeno, ništa nije urađeno da BiH povuče svoje polazne crte i proglasi svoje unutrašnje vode, što su sve druge obalne države, ne samo bivše SFRJ, već gotovo sve obalne države na svijetu, davno uradile. Predstavnički dom je rekao svoje deklaracijom koju je prihvatila većina poslanika, šta i kako dalje, koliko je deklaracija obavezujući dokument i hoće li BiH moći riješiti krucijalno pitanje, a to je pitanje granice sa Hrvatskom. Postavlja se pitanje: "A šta sad?" Slanjem pisama zvaničnici SDA su doveli u pitanje našu ozbiljnost kao države, te umanjili našu mogućnost da na ozbiljan način, institucionalno, otvorimo pitanja koja se tiču prava BiH, a koja Hrvatska objektivno krši, i gdje bismo bez sumnje naišli na razumijevanje i podršku evropskih institucija. Primjera radi, insistiranje Hrvatske da proglasi unutrašnje vode, koje imaju status identičan kopnenom teritoriju, u morskom području između Neuma i otvorenog mora je ozbiljan problem i neophodno ga je riješiti sa Hrvatskom. No da bi se to uradilo trebaju doći ljudi koji znaju, koji se mogu nositi sa hrvatskim ekspertima na ovom polju. To sigurno nisu Osmanović i ovi drugi koji pišu pisma.

"Bijeli hljeb"

NN: U toku Vašeg mandata u Predstavničkom domu BiH ponudili ste više zakonskih prijedloga, jedan od njih je izazvao velike polemike unutar  parlamenta, ali i u javnosti, a to je ukidanje "bijelog hljeba".

ARNAUT: Od šest zakona koje sam predložio, najviše sam ponosan na ovaj kojim je ukinut "bijeli hljeb". Iako su onim kojim su ukinute ili ograničene naknade za rad u komisijama ostvarene puno veće uštede (cca. 1,2 miliona KM godišnje), "bijeli hljeb" je bio simbol potpune odvojenosti političara od realnosti i nepostojanja bilo kakvih granica kada su privilegije u pitanju. Bez okolišanja, "bijeli hljeb" je doslovno bio naknada za nerad, a pri tom za lica koja su tokom izbora glasačima rekla da su baš oni najbolji. Ako su najbolji, zašto im treba godina dana da nađu novi posao nakon što im istekne mandat? To ću pitati svakoga ko pokuša vratiti "bijeli hljeb", ali također tvrdim da to neće uspjeti.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije