Postoje nezvanične informacije da u FBiH uvoze stoku bez svih potrebnih kontrola, kaže Damir Ljubić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Najavljuje da će stoga od Agencije za veterinarstvo u BiH zatražiti informacije o tome ko, kako i odakle uvozi stoku i da li ima uvoza iz zemalja koje su pod zabranom.
Govoreći o podsticajima u poljoprivredi, Ljubić cijeni da su oni `improvizacija`, jer nema pouzdanih baza podataka o gazdinstvima i proizvodnji, te napominje da je prema dostupnim informacijama samo trećina poljoprivrednog zemljišta obrađena.
NN: Kakve rezultate očekujete od podsticaja?
LJUBIĆ: Nemamo adekvatne baze podataka i tek kada popišemo poljoprivrednike i utvrdimo potencijale moći ćemo kontrolirati ovaj novac. Sada podstičemo i nešto što nije rentabilno, jer je cilj zadržati ljude na selu. Na primjer, imamo 200 hektara vinograda, a trebali bismo imati najmanje 1.000 hektara godišnje. Pravilnik o mlijeku nemamo, jer proizvođači još ne mogu ispoštovati higijenske kriterije...
NN: Imate li izvještaja kakve su rezultate dali raniji podsticaji?
LJUBIĆ: Korisnici dostave izvještaje, ali nemamo kvalitetan sustav praćenja učinaka tog podsticaja. Ove godine ćemo dodatno pooštriti kontrolu i nadzor utroška tih sredstava, jer je pretpostavka da ima malverzacija. U EU imaju Agenciju za praćenje podsticaja.
NN: Kako povećati iskorištenost poljoprivrednog zemljišta?
LJUBIĆ: Uskoro ćemo završiti analizu potencijala zemljišta, ali i potreba tržišta i onda koncipirati podsticaje na način da jačamo tržišno orijentiranu proizvodnju kroz podsticaje i povoljne kredite. Ali, treba nam sustav da možemo kontrolisati, prije svega, kretanje stoke. Dobro je da smo dobili pravilnik o popisu stoke, što je prva i osnovna stvar, ne samo zbog evidencije, nego i zbog praćenja bolesti. Mi smo za brucelozu do sada potrošili para koliko nam je trebalo da je sasvim iskorijenimo, jer smo godinama izdvajali po milion KM, a program za iskorjenjivanje košta četiri miliona KM.
NN: Mogu li se podsticaji bolje organizovati?
LJUBIĆ: Sada FBiH i kantoni daju različite podsticaje za iste proizvode. Cilj nam je da uskladimo podsticaje i da se dogovorimo ko šta i gdje podstiče, pa da kažemo da u Hercegovačko-neretvanskoj županiji podstičemo povrće ili vinogradarstvo, u Unsko-sanskom kantonu mlijeko i ovčarstvo, u Livnu stočarstvo...
NN: Zašto to nije ranije urađeno? Nesposobnost, lobiji ili politika?
LJUBIĆ: Teško je to sada govoriti, mogu biti razni razlozi... Meni je ovo početak mandata i ja to nisam osjetio, ali bez obzira na to da li ima ili nema lobija mi ne smijemo dopustiti da ne uspostavimo sustav, jer nam treba poljoprivreda konkurentna za tržište EU.
NN: Poljoprivrednici se žale da su otkupne cijene male. Da li su one male, ili je proizvodnja u BiH nedovoljna za preživljavanje?
LJUBIĆ: Ima i jednog i drugog. Proizvode male količine, posjedi su usitnjeni, nema uvezanosti na tržištu i nema evidencija koliko smo čega proizveli.
NN: Poljoprivrednici ne žele potpisivanje sporazuma sa CEFTA i traže uvozne barijere. Da li je to moguće na putu ka EU?
LJUBIĆ: Mislim da je sada teško ići na carinske barijere. Moramo jačati konkurentnost iznutra, uspostaviti kvalitetniju proizvodnju, higijenske pakete uskladiti s EU... Dogovorili smo s Hrvatskom izvoz junećeg i jagnjećeg mesa, ali oni pitaju ko će garantirati kvalitet.
NN: Kada će BiH dobiti jače institucije za utvrđivanje kvaliteta domaćih proizvoda?
LJUBIĆ: Trebaju nam zakoni, pa onda edukacija ljudi koji ih mogu primjenjivati, ali i laboratorije i edukacija ljude koji bi radili u njima.
NN: Kakve su mogućnosti da se poveća povrat PDV-a za poljoprivredu?
LJUBIĆ: Treba nam kvalitetna analiza da li se iz svih prihoda vraća dovoljna količina novca poljoprivredi. U stadiju na kojem smo sada nama ne nedostaje novac, treba nam sustav da bismo znali u šta treba ulagati, za šta nam treba novac.
BiH na evropskom tržištu ima šansu
NN: Poljoprivrednici se žale na niske otkupne cijene pšenice.
LJUBIĆ: Poljoprivrednicima iz Posavine koji smatraju da su otkupne cijene pšenice male treba biti jasno da u FBiH moraju biti određeni strateški proizvodi.
Ako je pšenica iz Hrvatske ili Mađarske kvalitetnija i jeftinija, kome ćemo mi onda prodavati našu? Da li je proizvodnja pšenice ili duhana dugoročno isplativa za Posavinu? Mislim da mi na evropskom tržištu imamo šansu s proizvodnjom voća, povrća, grožđa za vino i jelo, mlijeka i mesa, ali i zdrave hrane. Uskoro će početak podjele podsticaja za ovu godinu.
Male plate javnih službenika
NN: Da li ste ili ćete kupiti novi automobil za Ministarstvo?
LJUBIĆ: Nisam još, ali ću naredne godine tražiti sredstva za zamjenu staro za novo, jer će moj automobil tada biti star 3,5 godine i mislim da je to jeftinije od popravaka. Nije problem šta vozimo, nego kakvi su rezultati.
NN: Govorite o rezultatima, a ova vlada je tek počela da radi?
LJUBIĆ: Ko će raditi za 2.000 KM? Ko će ostaviti svoj posao s platom 6.000 KM da bi došao u Ministarstvo? Mislim da plate javnih službenika treba da budu daleko veće, za 100 posto. Treba sprečavati korupciju i mjeriti svačiji rezultat, a sve je mjerljivo.
NN: Da li ste doveli nove ljude u Ministarstvo?
LJUBIĆ: Jesam, tri savjetnika, šefa Kabineta i glasnogovornika. Savjetnici nisu stranački ljudi, mislim da su najbolji u državi u svojim oblastima, jer ja ne želim da radim njihov posao. A, da sam mogao dobiti Dragu Bilandžiju, koji je otišao za savjetnika kod mog prezimenjaka, dao bih mu pola svoje plate da dođe dnevno po tri sata.