SARAJEVO - BiH će u petak uputiti Austriji zahtjev za izručenje bivšeg generala Armije BiH Jovana Divjaka, koji je uhapšen u Beču, a koga Srbija tereti za zločin počinjen nad vojnicima bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, rečeno je Srni u Tužilaštvu BiH.
"Posebno odjeljenje za ratne zločine Tužilaštva BiH radi na ovom predmetu i mi insistiramo da ga procesuiramo", rekao je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Prema njegovim riječima, zahtjev za Divjakovo izručenje Austriji biće upućen danas, do kraja radnog dana, putem Ministarstva pravde BiH.
Grubešić je dodao da Tužilaštvo prati razvoj situacije u Austriji, te da je glavni tužilac Milorad Barašin telefonom kontaktirao ambasadora BiH u Austriji Harisa Hrlea.
Divjak je uhapšen u četvrtak naveče na aerodromu u Beču na osnovu Interpolove potjernice, koju je raspisala Srbija, a optužen je za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, kada su u napadu na kolonu JNA koja se povlačila iz grada ubijena 42, ranjena 73 i zarobljeno 215 pripadnika JNA.
General Divjak se tereti za ubistvo u Dobrovoljačkoj
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović najavili su u petak na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu da će učiniti sve da se general Jovan Divjak, koji je uhapšen u četvrtak naveče u Beču na putu za Bolonju, na osnovu potjernice srbijanskog tužilaštva, što prije vrati u Sarajevo.
Komšić i Izetbegović su razgovarali s generalom Divjakom, koji se nada da će se cijela stvar svesti u pravni okvir, bez političkih dimenzija.
General Divjak je dobro raspoložen i dobro se osjeća, samo mu je nešto povišen pritisak i šećer, a smješten je u ćeliji s još pet zatočenika. Radi se na tome da što prije dobije svoju ćeliju.
Iako je Divjak izrazio želju da cijeli slučaj ostane u pravnom okviru, Komšić smatra da to nije apsolutno moguće, jer sve ovo ima i dimenziju političkog slučaja.
Naveo je da su u četvrtak naveče, posredstvom ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja ostvareni kontakti s ministrom vanjskih poslova Austrije, a sav materijal vezan za slučaj Ejupa Ganića o događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, za koje se navodno tereti i Divjak, dostavljen je Ambasadi BiH u Beču koja će ga proslijediti austrijskom ministarstvu pravde.
Komšić je dalje naveo da su obavljeni razgovori s ambasadorima Austrije i Srbije u BiH, a ministru vanjskih poslova Alkalaju je rečeno, da u slučaju potrebe, otputuje za Lion, gdje je sjedište Interpola.
Pokušavalo se uspostaviti i kontakte s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, koji je pred putovanjem za Japan, da bi se dobili odgovori na to kakva je to politika i kakvi su to potezi srbijanskg pravosuđa.
Komšić i Izetbegović smatraju da su neke stvari koje se ponavljaju postale indikativne: hapšenje Ganića za Dan nezavisnosti, 1. marta, ili sada Divjaka, samo dva dana nakon ovog praznika, a dan nakon odustajanja od izručenja Tihomira Purde, iako su na nivou tužilaštava i ministarstava pravde otvoreni pregovori da se ovakvi slučajevi više ne bi ponavljali.
Svaka ozbiljna država mora u ovakvim situacijama uvažavati institute koje poznaje međunarodno pravo, a jedna od njih je reciprocitet, kazao je Komšić. Naglasio je da to ne znači da sada poziva na hapšenje državljana Srbije, ali je upozorio da je ovo s Divjakom već treći slučaj koji se ponavlja, nakon Ilije Jurišića i Ejupa Ganića.
Komšić je ocijenio da u Srbiji očigledno postoje snage koje žele destabilizirati BiH i koje konstantno žele izjednačiti krivnju za ratna dešavanja od 1992. do 1995. godine.
Upitan kako je nakon sporazuma BiH i Srbije o slučajevima vezanim za ratne zločine ponovo došlo do ovakve situacije, Komšić je rekao da je prema nezvaničnim i nepotvrđenim informacijama, optužnica izmijenjena, odnosno da je krivično djelo prekvalificirano iz ratnog zločina u ubistvo. Ipak, treba sačekati službenu potvrdu optužnice.
I Izetbegović smatra da ovaj slučaj izlazi iz pravnog okvira. Ocijenio je da je očigledno da u Srbiji i njenim institucijama postoje snage koje su za evropski put, kao i retrogradne snage koje gledaju unatrag.
"S ovim prvim ćemo raditi da do ovakvih hapšenja više ne dođe", rekao je on.
Izetbegović je podsjetio na stav Haškog tribunala o slučaju "Dobrovoljačka", zatim kako je završen slučaj Ganić u Londonu, a svi su svjesni ponašanja generala Divjaka kako u momentu incidenta u Dobrovoljačkoj, tako i tokom cijelog rata.
Zato je samo pitanje vremena kada će se Divjak vratiti u Sarajevo, kazao je član Predsjedništva Izetbegović.
Divjakove pristalice ispred Predsjedništva BiH
Nekoliko stotina građana Sarajeva, koji su nezadovoljni zbog hapšenja generala Jovana Divjaka u Beču, krenulo je nakon protestnog okupljanja ispred austrijske Ambasade ka sjedištu Predsjedništva BiH, javlja izvještač Srne.
Zgradu Ambasade Austrije i Predsjedništva BiH obezbjeđuje dvadesetak policajaca.
Učesnici protesta nose pištaljke, uzvikuju parole protiv vlasti i zahtijevaju oslobađanje Divjaka iz zatvora u Beču gdje je zadržan po potjernici Interpola iz Srbije.
Policija je blokirala oba prilaza Ambasadi Srbije u Sarajevu gdje su potom pokušavali da prođu učesnici protesta.
Pedesetak metara od zgrade ambasade postavljena su dva policijska kordona.
Saobraćaj u centru grada bio je obustavljen.
Učesnici protesta zahtijevaju oslobađanje Divjaka iz zatvora u Beču gdje je zadržan po potjernici Interpola iz Srbije.
Protest, koji je prošao bez incidenata, okončan je šetnjom kroz centar Sarajeva.
Za sutra u 13 časova u Sarajevu je najavljen novi protest ispred austrijske Ambasade u BiH.
Ambasada još bez zvaničnog stava o hapšenju
U Ambasadi Austrije u BiH nisu željeli da daju izjavu u vezi sa hapšenjem bivšeg generala Armije BiH Jovana Divjaka u Beču.
"Još nemamo zvanični stav o sinoćnjem hapšenju. Ambasada će tokom dana saopštiti svoj zvanični stav", rečeno je Srni u Ambasadi Austrije.
Tužilaštvo u Kornburgu, nedaleko od Beča, koje vodi slučaj Divjak, nije objavilo detalje koliko dugo će biti zadržan u Austriji.
Helsinški odbor Srbije: Hapšenje Divjaka je skandal jer je on simbol otpora srpskoj agresiji
Hapšenje Jovana Divjaka je samo nastavak kontraproduktivnog ponašanja Beograda kada je reč o tumačenju prošlosti iz devedestih, poručuju iz Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.
"Nakon što su Ejup Ganić, Ilija Jurišić i nedavno Tihomir Purda hapšeni, pa oslobo?eni zbog nedostatka dokaza, slučaj Divjak samo produbljuje nepoverenje u regionu prema namerama Beograda. Beograd je ovakvim ponašanjem sebe stavio u ulogu tužitenja i faktora koji definiše karakter rata, po kome je Srbija izgleda, imala najmanju ulogu", navodi se u saopštenju.
Helsinški odbor za ljudska prava Srbije smatra da je hapšenje Jovana Divjaka "skandal svoje vrste", jer upravo on predstavlja "simbol otpora srpskoj agresiji na Bosnu".
"Kao srpski general on se od samog početka suprotstavio opsadi Sarajeva, zbog čega uživa nepodeljeno poštovanje u BiH. Jovo Divjak je oduvek bio meta Beograda. Nisu ga hapsili u 2005. godine kada je bio u Beogradu, već je sada aktiviran slučaj kada Beograd veoma organizovano sprovodi reviziju istorije iz devedestih. Ovakvim ponašanjem Beograd sebi gradi poziciju lidera u regionu na pogrešnim osnovama. Za ovakvo ponašanje Beograda odgovornost ima i međunarodna zajednica i Haški tribunal koji se prilagođavaju Beogradu, kako bi ga privezali za EU. Međutim, ovakav pristup gubi smisao, jer dovodi do zamene teza i iskrivljenih tumačenja koja su žrtvu pretvorili u zločinca", navodi se dalje.
Kljujić i Lazović: Kriva je naša vlast
Vijest o hapšenju penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka u Beču uznemirila je mnoge. Kako ističu, "mnogi su razočarani što se u miru hapse heroji koji su branili ovu zemlju, čime se nastavlja agresija Srbije na BiH, samo na drugi način"
"Ovo je dokaz da jugoslovenski fašizam nije ni pobijeđen ni izliječen. Srbija samo sa drugim, uglađenijim predsjednikom radi sve ono što bi radila i sa Miloševićem i sa Karadžićem. Jer, otkud pravo Beogradu da hapsi ljude za nešto što se dešavalo u drugim, nezavisnim državama, posebno ako se zna da su u Hagu izrečene mnoge drastične kazne za zločine koji su činjeni u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj uz direktno učešće i Srbije i Crne Gore", naveo je za Sarajevo-x.com član ratnog Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić.
On ističe da je problem i u tome što ni Hrvatska ni BiH nemaju istinske državnike.
Svoje ogorčenje hapšenjem generala Divjaka izrazio je i nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Harcegovine Miro Lazović, koji je smatra da je ovo hapšenje još jedna ujdurma srbijanskog tužilaštva.