Nadam se da smrt Ive Bartulovića u Barlovcima kod Banjaluke neće obeshrabriti povratnike i da će svi povratnici imati dovoljno snage, hrabrosti i želje da ne napuštaju svoje krajeve, kaže na početku intervjua Davor Čordaš, potpredsjednik RS.
`Opljačkati čovjeka od 67 godina i to još invalida, isprebijati ga po glavi skoro nasmrt je poruka koja je na ružan način upućena svima nama. Način na koji je to učinjeno ne upućuje da je riječ samo o ubojstvu`, kaže Čordaš izražavajući nadu da će policija brzo pronaći počinitelja kao što je bio slučaj u Prijedoru kada je ubijena povratnica.
`Još nemam nikakvih konkretnih podataka o počiniteljima iako se to dogodilo prije nekoliko sedmica. Ono što sam vidio na terenu i kasnije, ne radi se u najboljem pravcu`, ističe Čordaš.
NN: Da li ste bezbjedni u RS?
ČORDAŠ: Osjećam se sigurno na cijelom prostoru BiH, iako nije uvijek taj osjećaj baš identičan.
NN: Vaš prethodnik Tomislav Tomljanović često je izjavljivao da su on i Adil Osmanović ikebana Dragana Čavića. Jeste li Vi ikebane predsjednika Milana Jelića?
ČORDAŠ: Ne bih komentirao bilo čije izjave. Svojim radom, gospodin Adil Osmanović i ja, smo pokazali šta i ko smo. Drugima smo prepoznatljivi kao dopredsjednici RS i ne krijemo to iz kojeg smo naroda.
NN: Kakva je saradnja između Vas i gospodina Jelića?
ČORDAŠ: U prvom razdoblju bila je bolja nego sada. Ona je jednim dijelom opravdana. U zadnje vrijeme sam dosta na terenu, kao i predsjednik Jelić i dopredsjednik Osmanović. Ali i pored svih naših obveza trebali bismo se sastajati najmanje svakih 15 dana.
NN: Trenutno najveća polemika političara je oko ustavnih promjena. Kakav je Vaš stav i partije iz koje dolazite - HDZ-a BiH?
ČORDAŠ: Pošto na funkciji koju obnašam predstavljam četiri stranke NHI, HDZ BiH, HSP Đapić-Jurišić i HNZ, kad govorim o koaliciji, mi nemamo jedinstven stav oko ustroja BiH. S druge strane, na 10. saboru HDZ-a rekli smo da BiH vidimo kao decentraliziranu državu koja bi bila ustrojena na principu najmanje tri regije od koje bi svaka imala izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast i distrikt Sarajevo. Nismo spominjali distrikt Brčko. Osobno uvijek kažem da ne bih nijedan dobar primjer ustroja jednoga grada puno mijenjao. Na tom principu trebalo bi ostaviti i Sarajevo.
NN: Te regije, da li to mislite na treći entitet?
ČORDAŠ: Pa regije, možda nije dobar pojam, to su federalne jedinice. Tu nema nikakve dvojbe u smislu šta je to sad. Koji bi to entitet bio treći, četvrti ili peti, to je stvar dogovora.
NN: Da li to znači da treba mijenjati Dejton?
ČORDAŠ: Dejton je opšti okvir kojeg se moramo svi držati. Iako, nažalost, pa evo i visoki predstavnici, koji su ovdje sa puno prava, a malo obaveza, kada odu iz BiH kažu da je to luđačka košulja. Ali dok su oni bili tu, nisu se puno žalili na tu luđačku košulju.
NN: Rozmari di Karlo je rekla da bi aprilski paket trebalo usvojiti, dok je Nebojša Radmanović rekao da je OHR pripremio dokument oko ustavnih promjena koji će prezentovati političkim liderima?
ČORDAŠ: Najrealniji pristup bi bio da krenemo od onoga što se ponudilo u travanjskom paketu promjena i da vidimo što je još ostalo sporno i do koje mjere se tu možemo usaglasiti da bi se onda išlo dalje.
NN: Naziv i postojanje policije RS i entitetsko glasanja su sporna pitanja?
ČORDAŠ: U to vrijeme i tom paketu nije niko spominjao.
NN: Sada se pominju?
ČORDAŠ: Sada da, ali u to vrijeme paket mjera je pao zbog entitetskog glasanja.
NN: Treba li ga ukinuti?
ČORDAŠ: Mislim da ne, ali ga treba nametnuti na taj način da sva tri naroda ravnopravno mogu iskorititi kao pojam veta nacionalnog interesa.
NN: Niste mi odgovorili za policiju?
ČORDAŠ: Ja sam prvo za to da napravimo novu strukturu BiH. Kada se dogovorimo kako će se federalna jedinica zvati, ako se ona zove Republika Srpska, logično je da je se zove MUP RS, ili MUP druge, treće ili pete federalne jedinice.
NN: Često političari iz FBiH poručuju da je RS genocidna tvorevina.
ČORDAŠ: Priče tog tipa nas dovode na poziciju 1995. i 1996. godine. Idemo svi skupa unazad. Moramo početi od naše realnosti. Tadašnji predstavnici političkih stranaka u Dejtonu su potpisali i priznali. Znači, ako ste vi priznali kada je riječ o bošnjačkim političarima, postojanje RS tada u Dejtonu i Federacija BiH onda iza toga morate i stajati. Ako želite nešto drugo da radite onda to predložite i nemojte se vraćati u prošlost na taj način da bi iz negativnih događanja u prošlosti praktično gradili budućnost. Mislim da treba graditi budućnost iz pozitivnih događanja.
NN: Da li je moguće ujedinjenje dva HDZ-a BiH i HDZ?
ČORDAŠ: Osobno bih volio da dođe do tog zbližavanja, iako situacija na terenu nije baš u tom pravcu.
Pomoć na kapaljku
NN: Jeste li zadovoljni s pomoći Hrvatske
BiH?
ČORDAŠ: Hrvatska je u ovom momentu jedina koja intenzivno pomaže Hrvatima u BiH. Ne želim reći da i drugi ne sudjeluju uključujući i samu BiH kao državu i sve institucije koje Hrvatima uglavnom na kapaljku daju malo pomoći.
NN: Hrvatske kompanije žele da ulažu u RS?
ČORDAŠ: Izravno u tim dogovorima i razgovorima vrlo jasno moglo se reći da se uz sve uvjete koje investitor dobija traži i zapošljavanje povratnika u entitetima.
Hrvatska oprezna
NN: Premijer RS Milorad Dodik je predložio da Hrvatska i RS potpišu sporazum o paralelnim vezama kao što je RS uradila sa Srbijom. Odgovor iz Zagreba još nije stigao.
ČORDAŠ: Hrvatska je vrlo oprezna kada je u pitanju takav ugovor jer ona trpi još jedan dodatni pritisak iz Sarajeva i od bošnjačkih političara da bilo što rade na prostoru BiH na razini entiteta. Ne vidim ništa loše da entiteti ne mogu potpisivati takve ugovore. Oni mogu samo doprinijeti još boljoj suradnji.