BiH

Debata u Banjaluci: Hronično nedostaje dijalog u javnom prostoru

Debata u Banjaluci: Hronično nedostaje dijalog u javnom prostoru
Foto: N.N. | Debata u Banjaluci:hronično nedostaje dijalog u javnom prostoru
Uroš Vukić Uroš Vukić

BANJALUKA - Kriza u Bosni i Hercegovini, najveća od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, u poseban položaj stavlja medije i novinare koji odgovornost za ono što rade, moraju dići na viši nivo, interpretirati i analizirati činjenice, a ne slijepo i bez kritike prenositi izjave političara koji sve češće spominju rat.

Ovo je između ostalog istaknuto na debati koju je organizovalo Udruženje Misli dobro, a na kojoj su učestvovali novinari i urednici iz nekoliko redakcija u Bosni i Hercegovini.

"Dijaloga, generalno u ovom društvu nema. Preostaje nam da pitamo i probijamo te zidove. Često se ponavljaju isti ljudi i iste priče ali u zadnje vrijeme sve češće čujemo riječ rat i kao novinar dolazite u situaciju da birate da prenosite te poruke ili da ih ignorišete", rekao je Slobodan Popadić, novinar Euroblica.

Tokom debate, mogla su se čuti i različita mišljenja o tome koliki istinski uticaj imaju mediji u Republici Srpskoj i BiH, a istaknuto je i da su mediji, možda čak i više od politika i političkih partija podjeljeni po nacionalnim šavovima.

"Moramo insistirati na činjenicama, sve drugo moramo ostaviti po strani. Recimo, ako su političari prihvatili sistem u smislu nadležnosti, novinari ne smiju dozvoliti da govore da su to takozvane institucije. Novinari nisu kreatori sistema, oni mogu i trebaju kritikovati i analizirati sistem", rekao je Vladimir Šušak, novinar  BHRT-a.

Ono oko čega su se svi složili jeste da medijima u BiH, posebno u Republici Srpskoj hronično nedostaje debata i sučeljavanje mišljenja, a da je tako govori i činjenica da je samo jednom u istoriji Republike Srpske održana debata predsjedničkih kandidata, što je porazno.

Rješenje je, kako kažu novinari, u emisijama uživo, pozivati sve da kažu svoje mišljenje, a ne da izbjegavaju prisustvo u emisijama uživo pod izgovorom da je neka televizija ili medij režimski ili opozicioni.

"Često možemo čuti optužbe u smislu izdali ste nacionalni interes, a niko ne postavlja pitanje šta je taj nacionalni interes. Mi to nemamo, nacionalni interes još uvijek nije definisan", rekao je Marko Šikuljak, novinar ističući da je u svemu tome dobro što ima mnogo medija pa se mogu čuti različita mišljenja ali da generalno treba više odgovornosti medija i da se izjave sagledavaju u kontekstu, a ne da se "puko prenose".

Branimir Đuričić, novinar i predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske kaže da interpretacija činjenica dovodi do problema te da je cijela kriza u Bosni i Hercegovini počela onog trenutka kada je neko nametnuo stav da se sudske presude ne smiju komentarisati.

"Čini mi se da je svaki gledalac dobio svoj medij i tu traži podršku za svoj izbor. Mediji su podjeljeni više nego etničke grupe i političke partije. Mi u udruženjima smo ideološki podjeljeni više nego političke partije", rekao je Đuričić dodajući da smatra da mediji i nemaju toliki uticaj koliko se misli jer unaprijed se zna koji medij i na koji način će izvještavati o nečemu.

Kao još jedan od problema istaknuto je  da mediji iz Republike Srpske teško dolaze  do sagovornika na različite teme u Federaciji BiH, posebno u partijama kao što su HDZ i SDA, dok su s druge strane političari iz Republike Srpske sveprisutni u medijima u FBiH gdje se često i međusobno posvađaju.

"Hronično nam nedostaje dijalog o svim temama u društvu, i iz tog razloga Udruženje Misli dobro odlučilo je da počne sa serijom debata na različite teme. Čuli smo novinare i njihovo viđenje cijele situacije jer cijenimo da je njihov uticaj i posao izuzetno značajan, a iduće sedmice ćemo okupiti političare da čujemo i njihova mišljenja", rekla je Sandra Gojković – Arbutina, jedan od osnivača Udruženja Misli dobro.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije